Nove globalne političke i ekonomske prilike koje utječu na promet i logistiku predstavljaju izazov za cijeli sektor prometa, pa tako i za podsektore upravljanja projektima financiranima iz europskog proračuna. Daljnje ulaganje u razvoj prometne infrastrukture u RH ključno je za kvalitetnu gospodarsku integraciju i povećanje konkurentnosti na europskom i globalnom tržištu. Uz ulaganja u željezničku, cestovnu i lučku infrastrukturu, Hrvatska se pozicionira kao važno logističko središte koje može odgovoriti na suvremene izazove prometnog sektora te se ujedno polako svrstava u red poželjnih regionalnih distributivnih centara.

Izmjene Uredbe o TEN-T mreži

Hrvatska se do sada nalazila na dvama međunarodnim koridorima (Mediteranskom i Rajna – Dunav), a revizijom TEN-T Uredbe uvrštena je na dva nova koridora: Zapadni Balkan – Istočni Mediteran te Baltičko more – Jadransko more. Novi spomenuti koridori vode Hrvatsku prema još većoj integriranosti u prometni i gospodarski sustav EU.

Naime, revizijom Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži Hrvatska je luke Rijeka i Ploče pozicionirala na ključne prometne koridore tog dijela Europe, a uz to je Dalmacija zajedno s gradom Splitom po prvi put uvrštena u mrežu TEN-T koridora. Revizijom Uredbe obuhvaćena je željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, a luke Ploče i Split postaju luke osnovne mreže, dok je luka Rijeka pozicionirana na tri koridora. U velikom projektu digitalizacije prometa uvodi se novi elektronički sustav naplate cestarina koji donosi potpuno novi način primjene hrvatskih autocesta. Cestarina će se u novim prometnim uvjetima naplaćivati bez zaustavljanja vozila, s beskontaktnim načinima plaćanja putem ENC uređaja i automatskim prepoznavanjem registarskih pločica (ALPR).

Hrvatske autoceste su ugovor za implementaciju novog sustava naplate na autocestama u Hrvatskoj, u vrijednosti 79.913.480,52 eura bez PDV-a, sklopile sa zajednicom ponuditelja koju čine slovački SkyToll i češki TollNet, a novi sustav naplate cestarine na svim autocestama u Hrvatskoj kroz dvije godine trebao bi se implementirati.

Digitalizacija prometa predstavlja prekretnicu u novoj prometnoj mreži koja uključuje naše autoceste. Automatizacijom i digitalizacijom prometa, Hrvatska ide u korak s novim trendovima u području prometa.

Modernizacija željeznice

U povećanje kapaciteta željezničke pruge na međunarodnom željezničkom koridoru RH2 Rijeka – Zagreb – Budimpešta, važnom u prvom redu za teretni promet, koji leži na TEN-T Mediteranskom koridoru i koridoru Baltičko more – Jadransko more, ulaže se više od 1 milijarde eura. Tri dionice ukupne duljine 124,8 kilometara, Dugo Selo – Križevci, Križevci – Koprivnica – granica s Mađarskom i Hrvatski Leskovac – Karlovac, u radovima su čiji je zadatak rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka, omogućavanje brzina od 160 km/h i adaptacija kolodvora za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 metara i prijam interoperabilnih vlakova za prijevoz putnika duljine 400 metara. Za izgradnju je u proračunskom razdoblju 2014. – 2020. osigurano oko 692,7 milijuna eura iz Kohezijskog fonda.

A prije početka radova na dionicama južno od Karlovca (Karlovac – Oštarije, Skradnik – Krasica – Tijani i Škrljevo – Rijeka – Jurdani), potrebno je dovršiti projektnu dokumentaciju čija se izrada isto tako financira iz europskih izvora.

Modernizacijom na koridoru RH2 osigurat će se uvjeti za neometan prekogranični teretni i putnički promet, podići brzina i ostvariti veća gustoća prometovanja vlakova.

Istovremeno, završeni su radovi u sklopu projekta nadogradnje i elektrifikacije željezničke pruge Vinkovci – Vukovar, duljine 18,7 kilometara, čijom provedbom će pruga biti osposobljena za brzinu vlakova od maksimalno 120 km/h. Cjelokupna rekonstrukcija i obnova postojeće jednokolosiječne pruge skratit će vrijeme putovanja, a obnovom su obuhvaćeni i željeznički kolodvori Vukovar – Borovo Naselje i Vukovar te stajališta Nuštar i Bršadin – Lipovača.

Pruga povezuje koridor RH1 i riječni plovni put na Dunavu na teritoriju Hrvatske (koridor Rajna – Dunav), a njezina modernizacija pridonijet će gospodarskome razvoju grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije. Modernizacijom će se povećati opseg željezničkoga teretnog prijevoza i prekrcaja robe u luci Vukovar te omogućiti bolja povezanost željezničkoga putničkog prijevoza Vukovarsko-srijemske županije s glavnim prometnim koridorima. Ukupna vrijednost projekta je 89.946.504,64 eura, od čega je 64.410.280,58 eura sufinancirano bespovratnim sredstvima.

Veliki projekt modernizacije željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska priprema se za financiranje u programskom razdoblju 2021. – 2027. Dio projekta koji uključuje radove na dionici Kutina – Novska te izgradnju dijela željezničko cestovnih i pješačkih prijelaza izvan razine te pratećih zahvata na navedenoj dionici planira se financirati kroz NPOO, za što su osigurana bespovratna sredstva u iznosu od oko 140 milijuna eura. Odobreno je financiranje radova na dionicama Ivanić Grad – Popovača i Popovača – Kutina, ne uključujući radove na signalno-sigurnosnom podsustavu, sredstvima CEF instrumenta u iznosu 245,65 milijuna eura. Ostatak projekta, koji se sastoji od dionice Dugo Selo – Ivanić Grad, radova na dionici Kutina – Novska izvan NPOO-a i radova na signalno-sigurnosnom podsustavu, namjerava se financirati iz Programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021. – 2027. Ukupna vrijednost radova procjenjuje se na oko 670 milijuna eura.

Ulaganje u Luku Rijeka

Važnost sjevernog Jadrana pokazuje se i odlukom Vlade RH da posredstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u suradnji s Lučkom upravom Rijeka, Lukom Rijeka i HŽ Infrastrukturom, pokrene niz projekata s ciljem preobrazbe Rijeke u glavno pomorsko čvorište. Radi se o kompleksu značajnih ulaganja, od izgradnje spojne ceste D 403 između zapadnog lučkog terminala i čvora Škurinje, željezničkih projekata na trasi od Rijeke prema Budimpešti pa sve do skupa projekata u samoj luci kojima se povećava njen prekrcajni kapacitet. Snažna financijska potpora provedbi zahtjevnog investicijskog programa stiže u obliku bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. (OPKK), u kojemu fondovi EU-a sudjeluju s 85% te Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) osnovanog radi financiranja izgradnje transeuropskih mreža, ali i državnog proračuna.

Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal, čijom izgradnjom je okrunjen megaprojekt Rijeka Gateway, u listopadu 2023. spojen je na mrežu hrvatskih autocesta, odnosno na glavnu mrežu transeuropskih prometnih (TEN-T) koridora 3 kilometra dugom državnom cestom D 403 od čvora Škurinje do luke Rijeka. Projekt je “povukao” 69 milijuna eura bespovratnih sredstava, od čega 58,7 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Počevši od 2015., potporu iz Instrumenta za povezivanje Europe ili CEF-a ostvarilo je devet projekata na četiri lokacije Luke Rijeka, vrijednih 151.915.203 eura, pri čemu sufinanciranje bespovratnim sredstvima iznosi 107.157.287 eura. Na središnjoj lokaciji, u Riječkom bazenu, proveden je projekt rekonstrukcije teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnje terminala za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerskom terminalu na Zagrebačkom pristaništu. Tijekom 2023. završeni su radovi na rekonstrukciji postojećih kolničkih i skladišnih površina, kolosijeka, staza dizalica i prateće komunalne infrastrukture. Trenutačno je u tijeku izrada studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa.

U Sušačkom bazenu proveden je projekt rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnja novoga kontejnerskog terminala. U listopadu je završeno produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata, što će omogućiti prihvat velikih kontejnerskih brodova u čitavoj dužini terminala.

Rekonstrukcija dotrajale željezničke infrastrukture na području terminala za rasute terete u Bakarskom zaljevu završena je 2021., jednako kao i rekonstrukcija operativne obale na terminalu za generalne terete u luci Bršica u Raškom lučkom bazenu. Poslovanje Luke Rijeka olakšano je uvođenjem jedinstvenog standardiziranog informatičkog sustava lučke zajednice koji je kompatibilan sustavu CIMIS (Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav).

Cilj projekata na lučkom području i riječkom prometnom pravcu, na kojima s Lukom Rijeka surađuju državne tvrtke, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i sve općine i gradovi u okruženju, je da riječka luka iskoristi potencijal širenja kako bi postala prva kontejnerska luka, snažno intermodalno središte u Sjevernom Jadranu.

Sve navedene investicije značajno će unaprijediti prometnu povezanost Hrvatske i povećati njezinu privlačnost za nove gospodarske prilike i projekte. Osim ulaganja u prometnu infrastrukturu, mnogi napori su uloženi kako bi se razvio nacionalni logistički koncept, koji bi trebao biti ishodište za daljnja ulaganja u izgradnju logističkih centara.

Time se ne stvaraju samo uvjeti za održivi gospodarski rast, već i za jačanje pozicije Hrvatske kao prometnog i logističkog lidera u regiji i šire. Nove procjene idu u prilog tome da će buduća velika ulaganja u prometnu mrežu udvostručiti dosadašnje skladišne i logističke kapacitete Hrvatske, a do 2034. oni će se čak utrostručiti.