Izgledi za recesiju uzrokovanu energetskom krizom jučer su dodatno povećani nakon što je Rusija zaustavila isporuke kroz glavni opskrbni pravac zbog navodnog trodnevnog održavanja. Prema navodima ruske kompanije Gazprom koje prenosi Reuters, zbog radova će biti obustavljen protok plina kroz Sjeverni tok 1 prema Njemačkoj do 3. rujna u 3 sata ujutro po srednjoeuropskom vremenu.

Hoće li biti produljenja?

Podaci sa internetske stranice operatera Sjevernog toka 1 pokazuju da je protok jučer između 6 i 7 sati ujutro potpuno prekinut. Europske vlade strahuju da bi Moskva mogla to razdoblje produljiti zbog zapadnih sankcija nametnutih nakon invazije Ukrajine i smatraju da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi energente kao instrument rata.

Daljnja ograničenja europske opskrbe plinom pojačala bi energetsku krizu zbog koje su veleprodajne cijene plina već skočile za više od 400 posto od prošlog kolovoza, stvarajući krizu životnih troškova za potrošače i otežavajući poslovanje tvrtkama te prisiljavajući vlade da troše milijarde kako bi smanjile teret. Moskva koja je već smanjila opskrbu preko Sjevernog toka 1 na 40 posto kapaciteta u lipnju i na 20 posto u srpnju opravdava se problemima s održavanjem i sankcijama koje, kako kaže, sprečavaju povratak i instalaciju opreme.

Gazprom je objavio da je najnoviji potez potreban zbog održavanja jedinog preostalog kompresora plinovoda. No, za razliku od srpanjskog 10-dnevnog remonta, trenutni radovi najavljeni su prije manje od dva tjedna i obavlja ih samostalno Gazprom. To je dodatno osnažilo špekulacije kako se radi o ruskom pronalaženju izgovora za ekonomski pritisak na Europsku uniju, inače najvećeg kupca ruskog plina. Smanjeni, a sada i potpuno prekinuti dotok plina poseban je problem za Njemačku, najveće europsko gospodarstvo.

Njemačka skladišta plina trenutno su popunjena 83,26 posto, što znači da je već sada praktički dosegnut cilj postavljen za 1. listopada. Analitičari takvu dinamiku punjenja njemačkih plinskih skladišta smatraju čudom, što znači da se Berlin snašao kod drugih dobavljača, vjerojatno kupivši po višim cijenama. Međutim, vlada je upozorila kako će dostizanje cilja od 95 posto do 1. studenog biti teško postići ako gospodarstvo i kućanstva značajno ne smanje potrošnju. U cijeloj Europskoj uniji skladišta plina popunjena su u prosjeku 79,94 posto, mrvicu ispod 80 posto predviđenih za 1. listopada, kada počinje sezona grijanja.

Bitni alternativni pravci

Njemački primjer pokazuje kako Europa sve više ovisi o alternativnim pravcima dobave plina. Što se tiče ruskog plina, drugi pravac je plinovod Yamal koji prolazi Bjelorusijom i Poljskom do Njemačke. Njegov je kapacitet 33 milijarde prostornih metara, odnosno šestina ruskog izvoza u Europu. Njemačka, osim iz Rusije, plin može uvoziti i iz Norveške, Velike Britanije, Danske, i Nizozemske.

Norveška, drugi po veličini dobavljač plina Europi, najavio je podizanje proizvodnje plina. Južne članice Europske unije mogu doći do azerbajdžanskog plina kroz Transjadranski plinovod do Italije te plinovod TANAP koji prolazi kroz Tursku. SAD je najavio da ove odine može isporučiti 15 milijardi prostornih metara ukapljenog plina. Međutim, zbog posljedica požara na terminalu u Teksasu, značajnijih američkih isporuka neće biti do studenog.

Kad je već riječ o LNG-u, europski terminali imaju ograničeni kapacitet kada je riječ o dodatnim isporukama, iako dio država – među njima i Hrvatska – najavljuje proširenje kapaciteta. S druge strane, Poljska – koja iz Rusije zadovoljava polovicu svojih potreba za plinom, odnosno 10 milijardi prostornih metara – najavila je da kreće u gradnju plinovoda prema Norveškoj. Taj opskrbni pravac kapaciteta 10 milijardi kubika godišnje trebao bi biti otvoren u listopadu. Zadnji europski adut je golemo nizozemsko plinsko polje Groningen koje sadrži oko 450 milijardi prostornih metara plina.