Vlade bi trebale otvoriti novu frontu u borbi protiv porezne evazije uvođenjem globalnog minimalnog poreza najbogatijima kojim bi prikupile 250 milijardi dolara godišnje, izračunao je Europski porezni opservatorij.

PRIMANJA

Svaki drugi zaposleni u Hrvatskoj zarađuje više od tisuću eura

To je tek dva posto od gotovo 13 bilijuna dolara imovine 2.700 milijardera diljem svijeta, utvrdila je istraživačka skupina Pariške škole ekonomije u izvješću objavljenom u ponerdjeljak.

Milijarderi de facto u mnogim zemljama plaćaju porez po daleko nižim stopama nego porezni obveznici skromnijeg imovinskog stanja jer mogu ‘parkirati’ bogatstvo u fiktivnim tvrtkama koje ih štite od poreznih obaveza, navodi grupa u Globalnom izvješću o poreznoj evaziji.

“Smatramo da je teško opravdati tu (poreznu rupu – op. ur.) budući da potkopava održivost poreznih sustava i društvenu prihvatljivost oporezivanja”, rekao je direktor Opservatorija Gabriel Zucman.

Procjenjuje se da milijarderi u SAD-u plaćaju porez na bogatstvo po stopi od blizu 0,5 posto, a u Francuskoj, zemlji s općenito visokim porezima, gotovo su oslobođeni te obaveze, napominje institut.

Produbljivanje nejednakosti u pojedinim zemljama već je iznjedrilo zahtjeve da najbogatiji građani plaćaju više poreza, s obzirom na pritisak na javne financije u uvjetima starenja stanovništva, klimatske tranzicije i pandemijskih dugova.

Prijedlog američkog proračuna za 2024. predviđao je minimalni porez za najbogatije od 25 posto ali je pao u drugi plan zbog svađe u Kongresu oko proračunske potrošnje blokade i limita zaduživanja, napominje Reuters.

Koordinirana međunarodna inicijativa za oporezivanje milijardera mogla bi donijeti rezultate tek za nekoliko godina, priznaju u institutu, ali podsjetivši ipak na uspješnu borbu protiv bankovne tajne i korporativne prakse prebacivanja dobiti u zemlje s nižim porezima.

Automatska razmjena podataka o računima od 2018. smanjila je iznose u poreznim oazama za dvije trećine, procjenjuje Opservatorij.

Sporazum iz 2021. ograničit će manevarski prostor multinacionalnih kompanija za smanjivanje poreznih obaveza knjiženjem dobiti u zemljama s niskim porezima određivanjem poreznog praga od 15 posto od 2024.

“Mnogi su mislili da je tako nešto nemoguće postići, a sada znamo da je i te kako moguće”, rekao je Zucman.

“Logičan sljedeći korak bila bi primjena tog modela i u oporezivanju milijardera, ne samo multinacionalnih kompanija”, dodao je.

Ako se ne osigura široka međunarodna potpora, inicijativu bi trebala preuzeti “koalicija voljnih”, smatra.

Ukidanje bankovne tajne i minimalni porez na dobit okončali su natjecanje u snižavanju poreza, ali nisu zatvorili sve ‘rupe’, ističu autori izvješća.

Bogati su polaganje novca u poreznim oazama zamijenili kupnjom nekretnina, a tvrtke mogu iskoristiti rupe u odredbi o minimalnom porezu od 15 posto.

Vlade se danas sve više nadmeću subvencijama, iako je to manje štetno za njihovu poreznu bazu od nadmetanja niskim poreznim stopama, smatraju u Opservatoriju.