Dok broji posljednje dane na mjestu potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravko Marić postepeno podvlači crtu pod svoj mandat. Uz ostalo, i na stanje izvršenja proračuna koje ostavlja nasljedniku Marku Primorcu. Na stranicama Ministarstva financija, naime, osvanuli su najsvježiji podaci o punjenu proračuna te rashodima izvršenim s krajem lipnja. Oni pokazuju da se  u prvih šest mjeseci u državnu blagajnu slilo 76 milijardi kuna ukupnih prihoda, dok su ukupni rashodi bili šest milijardi kuna veći, tj. premašili su 82 milijarde.

Podaci o stanju proračuna obično se objavljuju sa znatno većim vremenskim odmakom, a da se nisu dogodile okolnosti primopredaje na čelnoj funkciji u tom resoru, do polugodišnje slike državnog proračuna zacijelo bismo čekali još tjednima. To je pak danas posebno zanimljivo s obzirom na visoku inflaciju. Zbog troškovnih udara mnogo je aspiranata na proračunski novac koji smatraju da državni proračun, u prvom redu kroz porez na dodanu vrijednost “profitira” s inflacijom te da bi dio tako povećanih prihoda od npr. PDV-a trebalo “vratiti” građanima i gospodarstvu. Osim što je Vlada već intervenirala paketom mjera s fiskalnim efektom procijenjenim na 4,8 milijardi kuna (pri čemu je glavnina u primjeni od travnja), iz perspektive šefa državnih financija stvari u pravilu izgledaju nešto složenije, i makroekonomski i operativno. Gdje je, dakle, proračun na polovici godine?

U javnosti najčešće spominjani PDV u prvih je šest mjeseci ove godine donio 28,9 milijardi kuna prihoda. U odnosu na prvu polovicu prošle godine to je za 4,3 milijarde kuna ili 17,6 posto više, što je, očekivano, nešto bolja dinamika i u odnosu na proračunske planove za 2022.

I doprinosi dvoznamenkasto

Kad je posrijedi oporezivanje potrošnje, od trošarina (a u njima uobičajeno najviše nose one na naftne derivate) se u proračun slilo nešto više od 7,6 milijardi kuna, što je 600 milijuna odnosno 8,4 posto više nego lani. Od značajnijih prihodnih stavki rastom se ističu i doprinosi (za mirovinsko osiguranje). Kao rezultat rasta zaposlenosti i nominalnih plaća, u prvih šest mjeseci doprinosa se u proračun slilo 13,8 milijardi kuna ili čak 1,7 milijardi više nego u istom lanjskom razdoblju, što istodobno znači porast za dvoznamenkastih 14 posto. Mjereno u postocima, kod poreza na dobit povećanje je i veće. U prvom redu zbog boljih lanjskih rezultata poslovnog sektora ove je godine naplaćeno gotovo trećinu više na ime tog poreza; do sredine 2021. proračun je od njega prihodovao nepunih pet milijardi, a ove godine 6,82 milijarde.

Po svim poreznim stavkama u prvom polugodištu ove godine ostvareno je gotovo petinu više prihoda. Poreza je, naime, naplaćeno ukupno 44,6 milijardi kuna, što je u usporedbi s prošlom godinom povećanje za više od sedam milijardi ili 19 posto.

Međutim, na razini ukupnih prihoda porast je daleko blaži, od lanjskih su veći samo 2,6 posto ili manje od dvije milijarde. Glavni razlog tome je veliki pad na stavci Pomoći, koja se uglavnom odnosi pomoći od institucija i tijela EU. U prvom je polugodištu proračunu “sjelo” 7,74 milijarde kuna europskog novca, što je čak 4,4 milijarde kuna ili 34 posto manje nego u prvoj polovici 2021.

Vezano uz proračunski odraz povlačenja sredstava iz EU fondova originalni godišnji planovi često su se pokazivali preambicioznima. Ipak, valja reći da je dinamika priljeva tih sredstava neujednačena, pa je tako npr. i prvi obrok po hrvatskom zahtjevu za plaćanje u okviru Plana za oporavak i otpornost iz EU, u iznosu od 700 milijuna eura ili oko 5,3 milijarde kuna isplaćen Hrvatskoj u prvim danima srpnja.

Desetkovane Covid-potpore 

Istodobno, kad je riječ o rashodnoj strani proračuna, i njezino izvršenje dinamikom zasad zaostaje, kako u odnosu na lanjsko ostvarenje tako i na važeći cjelogodišnji plan. S krajem lanjskog lipnja realizirani rashodi bili su na gotovo 84 milijarde, dok su do sredine ove godine obavljena plaćanja nešto iznad 82 milijarde. Manjem iznosu polugodišnjih rashoda umnogome je pridonijelo kopnjenje potpora za očuvanje radnih mjesta djelatnostima pogođenim Covid-pandemijom. Za razliku od 3,65 milijardi kuna tog “ceha” u prvoj polovici prošle godine, ove je za te potpore otišlo samo 215 milijuna.

Više-manje očekivano je i to što su financijski rashodi odnosno troškovi kamata po državnom dugu i dalje u usporedbama s prethodnom godinom nešto niži; 4,2 prema 4,4 milijarde kamata plaćenih do kraja lanjskog lipnja.

Izdaci za mirovine, pak, kao pojedinačno najveća i najstabilnije uzlazna stavka na strani rashoda povećani su u odnosu na lanjsko prvo polugodište za oko 830 milijuna kuna ili 3,8 posto, na ukupno 22,6 milijardi kuna. S obzirom na inflaciju veću od one na kojima su re radile proračunske projekcije (u originalnom i rebalansiranom planu) te formulu usklađivanja mirovina, povećanje rashoda za mirovine na razini cijele godine bit će znatno veće.

Kad je riječ o financijski najznačajnijim kategorijama rashoda, oni za zaposlene porasli su razmjerno umjerenih 1,7 posto ili 200 milijuna kuna, na 12,2 milijarde. Međutim, ta brojka ne obuhvaća zaposlene u osnovnim i srednjim školama, kojima su osnivači lokalne jedinice. Već neko vrijeme rashodi za tu skupinu zaposlenika knjiže se na stavci pomoći, a u prvoj polovici godine iznosili su 4,8 milijarde kuna, što je 200 milijuna kuna ili 4 posto više nego lani. Plaće su svakako jedna od stavki koje će u narednom razdoblju zbog inflacije biti pod pritiscima povećanja. A slično vrijedi i za materijalne troškove, koji su u prvoj polovici godine iznosili 8 milijardi, tj. stotinjak milijuna manje nego lani.