Od 1. svibnja 2024. godine povećanje minimalnih osnovnih plaća od prosječno 17 % za temeljna ugostiteljska zanimanja, koje su ugovorili socijalni partneri u turizmu, proširuje se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Rezultat je to Odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (objavljena u Narodnim novinama br. 49/2024).

Bankarstvo

Uskoro istječe rok za prelazak s prešutnog na dopušteno prekoračenje, evo koja se opcija najviše isplati

Novi iznosi osnovnih minimalnih bruto plaća bez dodataka za temeljna radna mjesta u ugostiteljstvu primjenjuju se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane od 1. svibnja odnosno od obračuna plaća za svibanj 2024.

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u 4 razreda prema složenosti poslova, od najnižeg povećanja od 11 % do najvišeg od 20 %. Tako je za prva dva razreda (jednostavni poslovi i manje zahtjevni poslovi), koji se odnose na čistačice, spremačice, servire, portire, nosače prtljage, odnosno sobarice, pomoćne konobare, pomoćne kuhare, pomoćne recepcionare, pomoćne slastičare i slično dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 % te iznosi 840 odnosno 850 eura. Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura – povećanje od 16 %, a za konobare specijaliste, kuhare specijaliste i slične povećanje minimalne bruto plaće za 11 % te ista iznosi 980 eura.

Uz povećanje plaća kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru. S novim kolektivnim ugovorom ugostiteljstva koji je u primjeni od ove godine do kraja 2025., novo je ugovoreno da se primjena kolektivnog ugovora odnosi i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma, Željko Kukurin je izjavio: “ Ljudi su temelj kvalitetne turističke usluge i u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju. Cijela industrija se trudi kontinuirano unaprjeđivati uvjete rada za naše zaposlenike, a proširenje ovog kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo.“

Institut proširene primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno je važan za ugostitelje poduzetnike jer, obzirom na različiti intenzitet poslovanja i specifičnost dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez istoga ne bi imali  mogućnost korištenja preraspodjele u maksimalnom trajanju – 60 sati unutar 6 mjeseci i mogućnost korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske ovim je povodom naglasio: „Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora Ugostiteljstva, našim članovima, ali s proširenjem primjene i svim radnicima u ovoj djelatnosti, osiguravamo bolje uvjete rada te materijalna prava koja su imali i do sada, a koje radnici u nekim drugim djelatnostima nemaju. Ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužavamo prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke. Nastavit ćemo zajedno sa poslodavcima pregovarati o povećanju plaća u ovoj djelatnosti na način da te plaće približimo plaćama u nama konkurentnim državama EU i zaustavimo odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika . Veće plaće i sigurnost radnog mjesta su jedini način da zainteresiramo naše mlade ljude da se školuju i rade u turizmu i ugostiteljstvu, te da naša država uz kvalitetnu uslugu ima i kvalitetan turizam, a poslodavac zadovoljnog i platežno moćnog gosta.“

Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije izjavila je: “Kontinuirano povećavamo minimalne bruto plaće za temeljna ugostiteljska radna mjesta na koja se obračunavaju dodaci na plaću ugovoreni s kolektivnim ugovorom. Naravno da te plaće u sadašnjim uvjetima nisu dostatne, ali su zagarantirane ispod koje ni jedan poslodavac ne može isplaćivati. S druge strane, kroz kolektivne ugovore na razini Društava ugovaramo znatno više plaće, a osim plaća na razini Društava ugovaraju se i dodatna materijalna prava. Vrijeme ispred nas je zaista izazovno i interes nam mora biti zajednički, a to je zadržavanje kvalitetnih kadrova te povratak onih koji su nas napustili. To možemo samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada, a to nam onda garantira i kvalitetu po kojoj smo poznati.“

Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva rezultat je dugogodišnjeg kvalitetnog dijaloga socijalnih partnera i uvažavanja sektorskog dijaloga od strane Ministarstva rada te predstavlja dodatnu odgovornost za sindikate i HUP, kao jedinu reprezentativnu udrugu poslodavaca, da nastave socijalni dijalog kako bi se zadržala stabilnost granskog uređenja radnih odnosa, smanjila siva ekonomija i nelojalna konkurencija te dugoročno osigurao održivi razvoj hrvatskog turizma.

„Donošenje odluke o proširenoj primjeni Kolektivnog ugovora ugostiteljstva za HUP je dodatno priznanje kvaliteti socijalnog dijaloga te potvrda važnosti uloge HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma u zastupanju interesa članova koji imaju mogućnost kroz aktivnosti HUP-a izravno se uključiti u pregovore i dogovoriti napredna rješenja u uređenju radnih odnosa u svom sektoru„ izjavila je ovim povodom Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva redovito se proširuje od 2002. godine zbog značaja ove radno intenzivne djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo te radi ostvarenja zajedničkih interesa poslodavaca i radnika koji su posebno važni u situaciji nedostatka radnika na hrvatskom tržištu rada.