Kako stoji u HNB-ovom komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prvo polugodište, povećanje ukupnih kredita i predujmova za 4,4 posto i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za osam posto rezultirali su daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 4,3 posto na kraju 2021. na 3,8 posto na kraju prvog polugodišta 2022.

NPL-ovi su se smanjili i u portfelju kredita nefinancijskim društvima, pri čemu je zabilježen pad udjela NPL-ova s 9,9 na 7,8 posto, kao i u portfelju kredita kućanstvima, uz pad udjela sa 6,6 na 6,1 posto, naveli su iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Tako je poslovanje kreditnih institucija u prvom polugodištu 2022. rezultiralo s dobiti u iznosu od 3,1 milijarde kuna.

Pritom je prinos na imovinu (ROA) bio 1,2 posto, kao i na kraju 2021. godine, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,8 na 9,5 posto.

Iako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u prvom polugodištu 2022. još na visokim razinama, stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava ipak se u odnosu na kraj 2021. godine blago smanjila, s 25,9 na 25 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto, piše u HNB-ovom komentaru.

Na visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju lipnja 2022. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 187,1 posto.

Iz središnje banke su napomenuli i da su dvije stambene štedionice, PBZ stambena štedionica d.d. i Raiffeisen stambena štedionica d.d., pripojene maticama, Privrednoj banci Zagreb d.d. odnosno Raiffeisenbank Austria d.d., pa se broj kreditnih institucija smanjio na dvadeset i jednu.