I makroekonomsko okruženje i globalni financijski uvjeti zasad podržavaju predviđanja solidnog gospodarskog oporavka, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Dnevni pregledi financijskih tržišta, doduše, u novije vrijeme registriraju rast prinosa obveznica, a iz mjeseca u mjesec i podaci o inflaciji upućuju na cjenovne pritiske. Isto tako, financijaši sa zanimanjem čekaju sutrašnju sjednicu Feda zbog najave mogućeg početka smanjenja mjesečnih kupnji imovine, a akteri dioničkih tržišta trenutno pomno prate, primjerice, i vijesti vezane uz krizu kineskog nekretninskog diva, kompaniju Evergrande. Gospodarska očekivanja trenutno su ipak ponajprije u znaku nastavka oporavka razmjerno optimistična, iako se stalno provlače i upozorenja o i dalje prisutnim značajnim neizvjesnostima povezanih s Covid-19 pandemijom te mogućim implikacijama na gospodarstvo i financijski sektor.

No, ako je suditi prema rezultatima stres testa koji je s horizontom do kraja iduće godine provela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, nebankarski financijski sektor ostao bi stabilan i u scenariju pretpostavljenih makroekonomskih i financijskih šokova praćenih izraženijom inflacijom i rastom kamatnih stopa.

Ispitivanje otpornosti na malo vjerojatne, ali ipak moguće šokove dio je godišnje publikacije Financijska stabilnost, koja i u najnovijem izdanju nudi širi pregled ključnih kretanja i sistemskih rizika kojima su izloženi industrija osiguranja, leasing i faktoring društva te investicijski i mirovinski fondovi.

Temeljni scenarij na kojemu su rađene simulacije odražava očekivana makroekonomska kretanja do kraja 2022. godine, a počiva na pretpostavci postupnog ukidanja epidemioloških restriktivnih mjera, 5-postotnom realnom gospodarskom rastu 2021., rastu osobne potrošnje te uvođenju eura kao nacionalne valute 2023. U tom scenariju svi segmenti sektora financijskih usluga bilježe pozitivne stope rasta imovine.

Primjerice, za mirovinske fondove kao najveći segment nebankovnog financijskog sektora porast neto imovine procjenjuje se na 3,5 posto u ovoj i 6,3 posto u idućoj godini, i to u prvom redu kao rezultat povoljnih uvjeta na tržištu rada i stabilnih neto uplata. Pritom bi se prinosi i dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova zadržali u pozitivnom području, preciziraju u Hanfi.

Osnovni scenarij i kod društava za osiguranje predviđa rast imovine, ali skromniji; ove godine nešto manje od jedan posto, a iduće oko dva. Slično vrijedi i za simulacije neto imovine investicijskih fondova. U temeljnom scenariju Hanfine simulacije upućuju na nešto manje od jedan posto rasta imovine na godišnjoj razini uz blago pozitivne prinose.

No, kako bi stvari izgledale ako bi, hipotetski, stvari pošle po zlu i ako bi uslijedili šokovi koji bi umjesto 5-postotnim rastom hrvatskog BDP-a ove i iduće godine imali pad i izraženiju inflaciju (preko pet posto u obje promatrane godine) s pratećim posljedicama na (ne)zaposlenost, plaće, cijene nekretnina… To su, naime, neke od varijabli simuliranog stresnog scenarija Hanfe koja je jučer iznijela i njegove rezultate.

“Unatoč simuliranom stresu, kapitaliziranost društava za osiguranje i dalje bi bila na zadovoljavajućim razinama, a veličina negativnih prinosa mirovinskih i investicijskih fondova bila bi na razini prosječnog pozitivnog godišnjeg prinosa kojeg su fondovi ostvarivali u posljednjih 10-tak godina, čime bi de facto izbrisala jednogodišnji rast vrijednosti udjela u domaćim fondovima u prosječnoj godini”, zaključna je ocjena regulatorne agencije na čelu s Antom Žigmanom.

Kako je očuvanje stabilnosti sustava osnovna zadaća i cilj regulatora, Hanfa periodično testira njegovu izdržljivost na moguću kombinaciju šokova s negativnim odrazom na sektor financijskih usluga.

Lančana reakcija

Inicijalni šok koji bi u postpandemijskim uvjetima mogao imati sistemski karakter, a na kojem se zasniva simulirani stresni scenarij, odnosi se na globalno prelijevanje brzorastućih cijena proizvodnje u potrošačke cijene i posljedični porast stope inflacije. Kombinacija šokova podrazumijeva i zaokret u vođenju američke monetarne politike te rast referentnih kamatnih stopa, zatim pogoršanje uvjeta financiranja, prelijevanje usporavanja američkog gospodarstva na europsko, a potom i na hrvatsko gospodarstvo, uz rast stope nezaposlenosti, stagnaciju plaća i pad cijena nekretnina.

“Budući da je domaće financijsko tržište pretežito pod utjecajem prelijevanja vanjskih šokova, nagla negativna reakcija inozemnih tržišta bi se značajno odrazila i na domaće obvezničke i dioničke indekse”, konstatitaju u Hanfi. Iznoseći rezultate simuliranih stresnih uvjeta, u Hanfi navode da bi oni najmanje utjecali na neto imovinu mirovinskih fondova. Ona bi se i uz pretpostavljene šokove ove godine više-manje zadržala na prošlogodišnjoj razini (-0,2 posto), s tim da bi dogodine, u prvom redu zbog neto priljeva sredstava, čak i porasla za 4,8 posto. Ipak, negativan utjecaj tržišnih turbulencija mogao bi značliti negativne prinose mirovinskih fondova.

Utjecaj obvezničkih prinosa

Nasuprot tome, društvima za osiguranje imovina bi se smanjila i ove i iduće godine, i to ubrzo nakon nastupanja uvjeta stresa, ističu uHanfi. Objašnjavaju to činjenicom da na kretanje njihove imovine u stresnom scenariju dominantan utjecaj ima mogući rast prinosa na domaće državne obveznice, ali negativan utjecaj u mnajoj mjeri bi došao i slijedom promjena cijena udjela u investicijskim fondovima, kao i cijena na tržištu nekretnina. Investicijski fondovi, UCITS u stresnom bi se scenariju, a zbog cjenovnih korekcija na obvezničkom i (manjim dijelom) dioničkom tržištu, u prosjeku suočili s padom imovine za tri posto u ovoj i jedan posto u idućoj godini. Pritom bi sve vrste investicijskih fondova zabilježile negativne godišnje prinose.