Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) izdalo je nekolicinu publikacija o neosiguranim katastrofalnim rizicima u Europskoj uniji. Hrvatska se nalazi na vrlo visokom mjestu neosiguranih rizika oluje, požara, poplava i potresa, a istovremeno se nalazi i na vrlo visokom mjestu povećanih upravo navedenih rizika.

Što učiniti danas u uvjetima iznenadnih oluja, velikih oborina koje uzrokuju poplave, požara tijekom ljetnih mjeseci ili ćemo se nadati da će novi razorni potres ipak zaobići naše područje u narednih 100 godina?

Jesu li pokazatelji rasta premije osiguranja mjerilo povećanih potreba ili se osiguranje i dalje zadržava na razinama prije 20-ak godina, prije financijskih kriza i klimatskih promjena?

BDP na razini cijele 2022. godine iznosio je 17.486 eura, a udjel premije osiguranja u BDP-u 2,5%. Inflacija je na kraju 2022. godine iznosila rekordnih 10,8%. Premija osiguranja na kraju 2022. godine iznosila je 1,68 milijardi eura, što je za 8,4% više u odnosu na 2021. godinu, od čega su neživotna osiguranja u porastu od 11,7%, a primjerice automobilskog kaska od 12,2%.

Jesu li pokazatelji porasta premije rezultat većeg interesa osiguranika ili je utjecaj inflacije imao za posljedicu porast premije osiguranja?

Odgovor se može naći i u pogledu na broj novih ugovora o osiguranju. Primjerice, broj novih ugovora o kasko-osiguranju automobila u 2022. ukazuje na sličan rast i iznosi 9,9%. Posljedice su to zasigurno broja novih vozača i novih automobila na cestama. S druge pak strane, takav rast ne prati broj ugovora zdravstvenih osiguranja, koji u 2022. godini raste samo 4,6%, a same imovine 3,8%. Ne govore li podaci da se rast broja novih ugovora odnosi na činjenicu da se više osiguravaju pokretnine u vlasništvu?

Što s rizikom od nepogoda?

Naplaćena premija svih vrsta osiguranja u prvih šest mjeseci 2023. godine u Republici Hrvatskoj iznosi 853,4 milijuna eura, od čega neživotnog osiguranja 702 milijuna eura. Ako isključimo obvezno osiguranje automobilske odgovornosti, premija osiguranja iznosi 615 milijuna eura. Osiguranje od požara iznosi 47 milijuna eura, pri čemu se u tu vrstu osiguranja ubrajaju i rizici poplava i oluja. Zasebno osiguranje od potresa iznosi 13,7 milijuna eura, što čini 1,6% ukupne premije osiguranja, a što je po stanovniku svega 3,6 eura!

U 2021. godini likvidirane su štete po ugovorima o osiguranju od potresa iznosile 38,98 milijuna eura, no nakon dvije godine od razornih potresa pale su i isplaćene štete osiguratelja, pa su u 2022. isplaćene štete od osiguranja od potresa manje za 28,5 milijuna eura. Ugovaranje osiguranja od potresa imalo je tendenciju rasta nakon razornih događaja u 2020. godini. Broj ugovora o osiguranju od potresa nakon razornih stradanja povećan je za 43,4% u 2021., no u 2022. godini već se polako zaboravlja važnost tog osiguranja. No ipak, prvih šest mjeseci 2023. pokazuje da se broj ugovora o osiguranju od potresa ponovo povećao za 7,91%, odnosno sklopljeno je 8615 polica, ali broj osiguranja od požara kod kućanstava pao je za 2,37%.

Smatramo li da katastrofalnih posljedica i elementarnih nepogoda više neće biti ili smo zaključili da je premija osiguranja previsoka u usporedbi s ostalim troškovima koje imamo i koji rastu?

Što smo naučili?

Posljedice razornih potresa vidljive su i u okruženju. Potresi i poplave osiromašuju okolne države, a neosigurani rizici nepresušna su tema rasprava na razini Europske unije. Možemo govoriti da EIOPA-ina matrica neosiguranih katastrofalnih rizika upućuje na vrlo niske brojke osiguranja onih rizika koji nam sve više prijete.

Svjesni smo klimatskih promjena čak i u ljetnim mjesecima. Ljetne nas oluje plaše, a nismo sigurni ni za domove koje smo ostavili zatvorenima ili zaključanima. Požari prijete domovima, ali i pokretninama. Nije li vrijeme da se pobrinemo za svoju sigurnost? Jesmo li sigurni da će se klima smiriti i da neće biti novih katastrofalnih posljedica?

Prosječna premija osiguranja od požara koje uključuje i rizik oluje i poplava iznosi 108 eura, a osiguranja od potresa 109 eura godišnje. Možemo li si priuštiti osiguranje imovine koja nam vrijedi ne samo u stvarima, već i uspomenama? Ukupna premija osiguranja za stan od 80-ak kvadrata koja uključuje sve osigurane rizike poplave, požara, potresa, stvari kućanstva, provalne krađe, loma stakla i slično može se ugovoriti za otprilike 80 eura godišnje. Je li to prihvatljivo u mjesečnim obrocima?

Mogu li se razviti neki novi oblici proizvoda i premije osiguranja, a koji su prihvatljivi za građane i koji bi poticali sigurnosne oblike zaštite imovine? Mogu li potrošači razumjeti što je pokriće osiguranja na jednostavan i prihvatljiv način tako da se u dokumentima snalaze?

Odgovore trebamo tražiti na način da predugovorna dokumentacija upravo služi pojašnjavanju osiguranih, ali i neosiguranih rizika, da se distribucija svodi na učinkovitost i približavanje stanovništvu, a da se u moru osiguranih automobila pronađe i siguran i osiguran dom.

Možemo li učiniti više?

Hanfa redovito izdaje publikacije koje služe potrošačima, ali i svim ugovarateljima osiguranja. Usporedbe prihvatljivih uvjeta, isključenja, ali i opisi osigurateljnih termina vidljivi su u našim brošurama. Nadzornim aktivnostima Hanfa provjerava stabilnost društava za osiguranje, a kapitalnim i solventnim pokazateljima osiguratelja kontinuirano brine za prvi svoj zadatak, a to je zaštita potrošača.

Osiguranicima i potrošačima predlaže se potražiti odgovore u pisanim materijalima, ali i u razgovoru s prodavačem osiguranja na način da za svoj novac dobiju onu razinu sigurnosti koja im je nužna, a osigurateljima razvoj novih oblika proizvoda osiguranja koji će nas približiti europskoj razini kvalitete sigurnosti koju želimo pružiti našim građanima.

Sastavni dio predugovornog informiranja čine i dokumenti s opisom proizvoda osiguranja, prikazom svih osiguranih rizika, ali i isključenja iz pokrića osiguranja, a u temama okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika Hanfa se uključila u svjetsku zajedničku temu poboljšanja uvjeta življenja i sigurnosti. Strateški okvir Europske unije o klimatski neutralnom kontinentu i održivo financiranje do 2050. godine cilj je kojem trebamo težiti, a počinjemo malim koracima odgovora putem brošura, internetskih stranica i radionica. Osiguranje klimatski katastrofalnih rizika samo su jedan od elemenata upravo te strategije.

*Autorica je direktorica Sektora supervizije osiguranja, leasinga i faktoringa u Hanfi