Blockchain tehnologija postaje sve više rasprostranjena u globalnom gospodarstvu, procjenjuje se da bi ga mogla uvećati za 66 milijardi dolara. Hrvatski stručnjaci vjeruju da će blockchain i kriptoimovina u nekom obliku postati uobičajen dio financijskih tržišta.

U posljednje vrijeme se u kontekstu komercijalne aktivnosti i razvoja najčešće spominju javni i otvoreni blockchain sustavi čak i kod globalno najvećih reguliranih financijskih institucija. Stručnjaci pritom smatraju da je blockchain prije svega doveo do razvoja svijesti da se povjerenje ne mora pokloniti nekom posredniku, k tome sklonom korupciji, što se pokazalo u recesiji 2008. godine, već da povjerenje u točnost podataka i transakcija može jamčiti tehnologija.

Upravo je to godina kada je blockchain kakav danas poznajemo nastao pojavom bitcoina.

Svjesni rizika

Svatko tko krene s bilo kakvim ulaganjima mora biti svjestan rizika, a ništa drugačije nije s digitalnom imovinom koja je podložna nekoliko vrsta prijevara, zbog čega se investitore kontinuirano upozorava na oprez pri korištenju blockchain tehnologije. U Hrvatskoj sve više ljudi ulaže u dionice i kriptovalute, a s druge ih strane u znatno manjoj mjeri koriste za plaćanje.

Među novim vrstama financija, protekle dvije godine u svijetu veliku su popularnost zabilježili decentralizirani financijski sustavi (DeFi) koji se definiraju kao financijski protokoli i aplikacije koje pokušavaju transformirati tradicionalne financijske usluge u proizvode koji funkcioniraju bez posrednika, uz korištenje pametnih ugovora na blockchain tehnologiji.

Kaže to Filip Šaravanja, koordinator za fintech u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa), dodajući da je DeFi stekao toliku popularnost zato što se radi o prvom ozbiljnijem korištenju blockchain tehnologije koje je prešlo iz faze obećanja u fazu stvarne primjene.

“Korisnike najviše privlače takozvane decentralizirane burze i protokoli za posuđivanje sredstava. Svatko može tim aplikacijama slobodno pristupiti, sve radnje korisnika su javne, a transakcije su otporne na cenzuru.

Decentralizirane financije imaju visoku razinu interoperabilnosti između različitih DeFi proizvoda (tzv. ‘lego money’), što cijeli DeFi ekosustav čini izrazito fleksibilnim u kreiranju novih proizvoda”, pojašnjava Šaravanja. Najviše se aktivnosti odvija na Ethereum mreži, no u zadnje je vrijeme zabilježen rast aktivnosti i na drugim blockchain ekosustavima.

“Upravljanje s ključnim funkcionalnostima tih aplikacija u pravilu je još uvijek pod centraliziranom kontrolom užeg kruga povezanih osoba. Pokušaji da se upravljanje decentralizira su najčešće u eksperimentalnoj fazi i upitno je kako će to završiti. Unatoč tome, važno je spomenuti da je manji dio DeFi protokola postigao značajan napredak na putu prema decentralizaciji i kod njih nije moguće tvrditi da određeni subjekti imaju presudnu kontrolu nad upravljanjem.

DeFi je izrazito transparentan jer se odvija na javnim blockchain ekosustavima. S druge strane, kada ne postoji financijski posrednik postoji i upitna razina odgovornosti za probleme koji nastanu prilikom korištenja proizvoda.

Drugim riječima, korisnici su vrlo često prepušteni sami sebi i nema korisničke službe ili nekog drugog alata na koji se mogu osloniti kada nešto pođe po krivu”, pojašnjava Šaravanja. Usto kaže da je ovdje i puno prostora u kojem korisnik može izgubiti svoja sredstva kod korištenja DeFi-ja, jer je riječ o proizvodima kod kojih je teško utvrditi odgovornost neke osobe za zlouporabe ili propust dužne pažnje.

Sve transakcije – nepovratne

“Zbog toga često svjedočimo različitim zlouporabama ili krupnim greškama u dizajnu DeFi proizvoda zbog kojih korisnici mogu stati bez sredstava”, upozorava Šaravanja. Kako je i ranije istaknuo, ova su tržišta globalna, a mlađe generacije nisu opterećene “lokalnim posebnostima”, stoga će se sudionici na financijskim tržištima ili prilagoditi globalnim trendovima ili će tržišnu potrebu zadovoljiti pružatelji usluga iz većih tržišta koji su agilniji u praćenju trendova i razvoju novih proizvoda.

Globalni razvoj u implementaciji blockchaina i kriptoimovine će utjecati i na izgled lokalnog financijskog tržišta u budućnosti.

Voditeljica rješenja u tvrtki ChainSafe Systems, Belma Gutlić, približila nam je DeFi kroz primjer aplikacije Uniswap, ujedno jednog od začetnika pokreta decentraliziranih financija. “Koristeći Uniswap možete vrlo jednostavno zamijeniti jednu kriptovalutu (token) za drugu.

Radi se o decentraliziranoj burzi koja ne drži i nema kontrolu nad nečijim sredstvima, logika je u potpunosti na blockchain i kao takva transparentna i nemoguća za manipulirati. Za koristiti je jedino potreban novčanik (wallet) i naravno sredstva na njemu, u ovom slučaju ETH (valuta Ethereum mreže).

Ipak, najbitnije za početnike je znanje za koristiti novčanik jer sve transakcije, pa i one greškom napravljene, su nepovratne”, upozorava Gutlić. Sredstvima ima pristup samo korisnik, što je glavna razlika kod decentraliziranih aplikacija u odnosu na tradicionalne sustave.

Nema posrednika, nema kontrole

“Nema posrednika i kontrole nad nečijim sredstvima, korisnik uvijek odobrava svaku svoje radnje (transakcije). Tu je svakako i zanimljivost da se može doći do štednji s jako dobrim kamatnim stopama. Sigurnost na internetu je uvijek bitna, a pogotovo kad se radi o novcima.

Na strani korisnika je svakako potreban veći oprez kod interakcije s raznim aplikacijama kako ne bi poslao/la sredstva na lažne aplikacije i prijevare. To se najčešće događa ako korisnik ne gleda na kojoj je web stranici npr. lažni Uniswap ili koristi aplikacije koje nisu poznate odnosno provjerene.

Vlastito istraživanje je svakako bitno. Treba pogledati što se nudi, novo je područje i svakim danom se sve više razvija i sve više aplikacija i mogućnosti nastaje. Tu su i različite blockchain mreže koje imaju različite troškove transakcija, ali i ponudu aplikacija i protokola koje nude određene financijske usluge.

Mi u sklopu udruge Udruga za blockchain i kriptovalute trudimo se organizirati edukacije i meetupe te približiti ove teme svima, pogotovo onima koji nemaju tehničko predznanje. Radi se o novoj tehnologiji i trebat će neko vrijeme da se usvoji, kao i sa svim ostalim tehnološkim iskoracima do sada”, zaključuje Belma Gutlić.