Tržištu zatrpanom ponudama za putovanja na fantastične destinacije suprotstavlja se rastuća svijest o društvenim i ekološkim problemima. Tako putovanja, jedan od najvećih ljudskih hedonizama, postaju pitanje savjesti. Na sreću, sve je više onih koji brinu o okolišu te se snažno okreću održivim rješenjima. To je itekako važno za destinacije koje se žele pozicionirati kao mjesta za društveno i mentalno blagostanje. Istražili smo koje su europske turističke destinacije pronašle rješenja da umjesto isključivo zarade na prvo mjesto stave ljudsko zdravlje i zdravi okoliš.

1. Kopenhagen, Danska

Kopenhagen je ocijenjen kao najekološkiji grad u Europi. S izvanrednom turističkom strategijom Tourism for Good u kojoj je održivi razvoj jedini način razvoja sukladno potrebama suvremenog posjetitelja postao je mjerilo onoga što bi drugi trebali raditi. Ključna je ideja da turizam nije sam sebi cilj, nego sredstvo za postizanje šireg društvenog održivog cilja i pokretač pozitivnih promjena u društvu, za izgradnju boljeg grada za lokalno stanovništvo i posjetitelje.

S ciljem da postanu biciklistički broj 1 grad na svijetu stanovnici Kopenhagena aktivno se potiču na korištenje bicikala umjesto automobila a dostupan im je i veliki te kvalitetan sustav javnog prijevoza – metro, željeznica i autobus.

Standardi gradnje u Danskoj su visoki, a Kopenhagen ima neke od energetski najučinkovitijih zgrada na svijetu. Tu je i odličan program recikliranja pa se više od polovice gradskog otpada reciklira.

Zanimljivo je i da Danska otprilike polovicu električne energije dobiva iz energije vjetra, što je najveći postotak u odnosu na bilo koju drugu zemlju na svijetu.

2. Tallinn, Estonija

Zelena prijestolnica Europe za 2023., Tallinn, jedan je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova Europe. 2013. godine postao je prvi europski grad koji je uveo besplatan javni prijevoz za sve stanovnike te i dalje intenzivno ulažu u javni prijevoz, izgradnju biciklističkih staza, nove električne tramvajske linije i električne autobuse.

Mjesto UNESCO-ve svjetske baštine s više od 2100 hektara zaštićenih rezervata, parkova, pa i otoka, Tallinn je dom raznolikih krajolika i zajednica, na koje se želi usredotočiti tijekom svoje Godine zelene prijestolnice. Razvijajući ugljično neutralnu mobilnost i kružno gospodarstvo svoje stanovnike nastoje aktivno uključiti u razvoj grada i zelene inovacije.

Dobar primjer za to je autocesta za oprašivače kroz Putukäväil, park od 13 kilometara koji prolazi kroz devet gradskih četvrti, povezujući biološku raznolikost s urbanizacijom.

3. Reykjavik, Island

Reykjavik se oslanja na geotermalnu i hidroenergiju, što ga čini jednim od rijetkih gradova koji se gotovo u potpunosti napaja iz obnovljivih izvora energije i ne koristi praktički nikakva fosilna goriva.

Gradska voda dolazi izravno iz čistih prirodnih izvora, a toplina dolazi iz vulkanskih toplih izvora. Prijevoz je osiguran autobusima na vodik, a aktivno se potiče pješačenje i vožnja bicikla.

Još jedna inicijativa osmišljena za borbu protiv klimatskih promjena je i besplatno parkiranje za električna vozila.

4. Dubrovnik, Hrvatska

U katalogu projekta Interreg MED programa Europske unije prikazan je niz primjera i dobrih praksi Zajednice održivog turizma s konkretnim rezultatima, koje su uspješno ugrađene u lokalne, regionalne ili državne politike na Mediteranu, a među osam primjera najboljih praksi održivog turizma u mediteranskim destinacijama uvršten je i Dubrovnik.

Kao ključna promjena prepoznato je bolje upravljanje destinacijom, ograničavanje broja cruisera u luci istovremeno na dva te mjere poput osiguravanje parkinga isključivo za stanovnike, smanjenje broja stolova na javnim površinama i Smart City rješenja poput aplikacije Dubrovnik visitors s kalendarom koji upućuje na najbolje vrijeme za posjetu povijesnoj jezgri. Sve ovo, uz ostale mjere koje se provode, omogućuje održiv turistički razvoj Dubrovnika i osigurava bolju kvalitetu života stanovnicima.

5. Stockholm, Švedska

Stockholm je jedan od ekološki najosvještenijih gradova čemu u prilog govori i činjenica da imaju najbolju kvalitetu zraka, bolju od bilo kojeg većeg grada u Europi.

Čak 68 posto stanovnika, od kojih je većina zaposlena u uslužnom sektoru, na posao ide biciklom ili pješice. Tešku industriju praktički ni nemaju.

Više od 60 posto električne energije grad crpi iz obnovljivih izvora, a aktivno se provode i standardi energetski učinkovite gradnje, smanjujući potrošnju energije.

Nevjerojatno, ali istinito procjenjuje se da više od 80 posto gradskog stanovništva živi unutar 5 minuta hoda od parka ili druge zelene površine koje su u Stockholmu.

6. Toskana, Italija

Kako bi zaštitili i unaprijedili prirodnu biološku raznolikost i ekosustave jedne od najljepših regija na svijetu, Toskanska zaklada za okoliš (TEF) fokusira se na snagu zajednice te sredstva za održavanje prirodnih dobara regije koja potom doprinose gospodarstvu prikupljaju od ljudi i tvrtki povezanih s Toskanom.

Sveobuhvatno ekološko iskustvo u potpunosti pruža Oasyhotel u privatnom rezervatu Oasi Dynamo u San Marcello Piteglio, koji je pod zaštitom WWF-a. Ovdje rijetke biljke i bioraznolikost uspijevaju pod zaštitnim ograničenjima, s vukovima, jelenima i divljim svinjama koji slobodno lutaju uz jastreba kokošara, surog orla i mišara.

7. Švedska

Iza Australije, Švedska je bila druga zemlja u svijetu koja je uvela povelju ekoturizma što zapravo znači da je upravo ovdje pokrenut ekoturizam u Europi. Šveđani su stvorili oznaku ‘Najbolje u prirodi’ za certificiranje turoperatora, usredotočujući se na važnost očuvanja kulture i ekološke svijesti pri istraživanju znamenitosti zemlje, baš kao i Nordic Eco-label za razlikovanje eko-hotela i proizvoda.

Nude sve što snijeg i led pruža, a tu su i uzbudljive aktivnosti, od vožnje u Arktičkom krugu na saonicama koje vuku psi, do safarija s kamenicama i jastozima, do vožnje kajakom po moru i raftinga. Isto tako, Šveđani napreduju i na konceptu prava na lutanje – Allemansrätt – koji otvara njihovu prirodu svakome tko želi lutati njome.

8. Španjolska

Održivom turizmu okreće se i Balearsko otočje koje namjerava ograničiti broj turista na 16,5 milijuna posjetitelja godišnje i time revitalizirati okoliš arhipelaga. Sve iznad te brojke previše bi opteretilo regionalne resurse i dugoročno se pokazalo skupim u smislu održivosti, zaključili su na vlasti. Nekoliko dana ranije i kanarski otok Lanzarote najavio je sličan plan, a zakonodavno tijelo Baleara odobrilo je i zakon koji Menorci, drugom po veličini otoku u arhipelagu, dopušta da ograniči broj automobila za posjete kako bi se spriječilo zagušenje štetnim emisijama i smanjila buka od motornih vozila tijekom ljetnih mjeseci.