Usporedno sa sastankom Vijeća EU za ekonomske i financijske poslove, Zdravko Marić iz Bruxellesa je posve sigurno pomno pratio i završnicu novog izdanja državnih obveznica na domaćem terenu. Prema Planu financiranja, odnosno kalendaru dospijeća starih obvezničkih dugova to je ujedno i posljednji izlazak države na tržište u ovoj godini, te zadnje izdanje koje će Marić “potpisati” kao ministar financija na odlasku.

Novim obveznicama refinancira se milijardu eura obvezničkog duga iz 2011. godine koji na naplatu stiže krajem idućeg tjedna, a u konačnici će iznos izdanja biti nešto veći od obveze na ime otplate starog duga. Kroz dvije tranše, s ročnošću od četiri i deset godina, ukupna veličina zaduženja utvrđena je na 1,2 milijarde eura ili približno devet milijardi kuna. U procesu upisa mirovinski fondovi, banke i drugi institucionalni investitori pokazali su apetite za ukupno 1,75 milijardi eura.

Višak potražnje – bolji uvjeti

Obveznička tržišta već duže vrijeme globalno su u znaku pojačane volatilnosti, ali trenutno su prinosi općenito u padu, što pogoduje izdavateljima. U svakom slučaju, i iskazana potražnja u novom izdanju ispala je solidna. Višak potražnje u odnosu na ciljane iznose za izdavatelje pak znači i manevarski prostor odbijanja ponuda s višim traženim prinosima, a to u konačnici znači postizanje bolje cijene izdanja.

Veći dio novog zaduženja, 800 milijuna eura, odnosi se na tranšu duljeg roka, s dospijećem za deset godina, a izdaje se uz kamatni kupon od 3,375 posto, s tim da je prinos za investitore nešto veći od toga, ali i dalje ispod tri i pol posto – točnije 3,47 posto.

Preostalih 400 milijuna eura je četverogodišnja tranša (dospijeća 2026.). Ona nosi kamatni kupon od 2,12 posto, a prinos je tek malo veći od toga, 2,17 posto.

Cijena novog desetogodišnjeg zaduženja viša je za pola postotnog boda u odnosu prinos koji je ostvaren prilikom travanjskog izdanja euroobveznice iste ročnosti na međunarodnom tržištu. Prilikom prvog izlaska države na tržište obveznica u ovoj godini, a to je pak bilo prije izbijanja rata u Ukrajini, i to na domaćem tržištu, izdanje na rok od osam godina realizirano je uz prinos od oko 1,4 posto.

Nove cijene novca

Globalno kretanje prinosa u međuvremenu obilježeno je s jedne strane geopolitičkim faktorima odnosno utjecajem ruske agresije na Ukrajinu, a s druge daljnjim ubrzanjem inflacije te signalima ključnih centralnih banaka u vezi s odgovorom monetarne politike na te pritiske. Tako su npr. 10-godišnji prinosi na referentne njemačke obveznice bili porasli na 1,8 posto, s tim da su se posljednjih dana opet spustili na 1,1 posto. Istodobno, u slučaju hrvatskog duga te ročnosti kretanja cijena na sekundarnom tržištu implicirane us prinose bili digli bliže četiri posto, da bi se posljednjih dana spustili ispod 3,5 posto.

Kad je riječ o veličini ovotjednog izdanja, “višak” zaduženja povrh samog iznosa otplate starih obveznica poslužit će za financiranje tekućih proračunskih potreba. Osim što je za svibanjskog rebalansa plan manjka proračuna za ovu godinu povećan, tu su i dodatne antiinflacijske mjere Vlade. Uza sve, nedavno je stigla i presuda u arbitražnom sporu u Washingtonu u slučaju Ina-Mol, za što će se u proračunu morati naći oko dvije milijarde kuna.

Inače, uz mirovinske fondove kao nezaobilazne glavne investitore u svim domaćim izdanjima obveznica, ovaj put bio je zamjetan i naglašen interes banaka za kraću tranšu, što je dijelom povezano s utjecajima koje za njihove “knjige” ima uvođenje eura.

Sve u svemu, Marićev nasljednik, Marko Primorac, dolazi na riješeno financiranje i u prvim mjesecima mandata moći će se baviti drugim poslovima.