Osim što su mikro i mali poduzetnici daleko najbrojniji, za taj se segment gospodarstva obično kaže i da je prilagodljiviji u krizama. Potvrđuju to i pojedini agregirani pokazatelji poslovanja za prvu godinu pandemije.

Ipak, i kod tih poduzetnika pečat korona krize itekako je bio vidljiv (na prihodima, dobiti, obvezama), i to usprkos dvostruko većem iznosu državnih potpora u 2020. Usto, mnogi su zbog pandemijskog udara i prikočili investicije. Kako stoje stvari s potrebama financiranja i koliko gospodarski oporavak prati jačanje potražnje za kreditima za investicije?

U većini banaka primjećuju taj trend, ali u vodećoj Zagrebačkoj ipak kažu i da su zbog još uvijek neizvjesnog razvoja oko same pandemije klijenti općenito “oprezni s investicijama i konzervativno upravljaju radnim kapitalom”. Na tom tragu je i komentar PBZ-a kako je u specifičnim vremenima ipak izraženiji interes za obrtnim sredstvima.

Oslobađanje likvidnosti

Za dobar dio poduzetnika, pa tako i malih, u prvoj godini pandemije u prvom je planu bila mogućnost realizacije moratorija na otplatu kreditnih obveza. Uz počeke kao oblik oslobađanja likvidnosti za pandemijom pogođene djelatnosti uvedeni su i programi dodatne likvidnosti, uglavnom uz sudjelovanje razvojnih banaka/agencija kroz izdavanje jamstava.

Time je omogućeno kreditiranje poduzetnika koji samostalno ne bi imali adekvatan instrument osiguranja. U Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) kažu da krediti mikro i malim poduzetnicima čine 80 posto ukupnog broja odobrenih kredita u okviru COVID-mjera.

Putem tih programa krediti za likvidnost odobravani su po kamatnim stopama već od “nula” posto, a za npr. turistički i sektor poljoprivrede uvedeni su i posebni programi kreditiranja.

U okviru svih programa HBOR-a (ne samo kroz COVID-mjere) broj kredita odobren lani mikro i malim poduzetnicima narastao je na gotovo 90 posto, sa 82 posto u 2020. godini. Izraženija potražnja za kreditima za obrtna sredstva u 2020. se u slučaju mikro i malih poduzetnika očitovala u 42-postotnom udjelu kredita HBOR-a odobrenih za investicije, dok je lani povećan na više od 70 posto.

Porast udjela investicijskih kredita važan je, kažu, jer se radi o ulaganjima usmjerenim na povećanje konkurentnosti poduzetnika, ulaganja u nove tehnologije i proizvodnju te nova zapošljavanja. Najveći broj kredita odobrenih “mikro i malima” od izbijanja pandemije usmjeren je u sektore turizma i poljoprivrede.

Govoreći o podršci klijentima u protekle dvije godine, a s ciljem očuvanja radnih mjesta i stvaranja preduvjeta za što brži oporavak, u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) posebice ističu upravo sudjelovanje u financiranju kroz programe dodjele državnih potpora najpogođenijim djelatnostima, razvijene u suradnji s nadležnim ministarstvima (turizma i sporta, kulture, prometa i infrastrukture) te HAMAG-BICRO-om i HBOR-om.

U Upravi HPB-a navode da udjeli MSP segmenta banke u volumenima izdanih jamstava HAMAG-BICRO-a po COVID programima značajno premašuju njezin tržišni udjel: 36 posto turizam i sport, 39 posto kultura i mediji te 70 posto more, promet i infrastruktura (stanje krajem rujna).

Kreditne potražnje za financiranje investicija ima, tvrde, u različitim sektorima i za različite namjene: turizam, stanogradnja, proizvodni pogoni u različitim djelatnostima, podatkovni centri, modernizacija i digitalizacija poslovanja, zamjena najma za vlasništvo poslovnih prostora te u dijelu obrtnih sredstava za društva koje šire opseg poslovanja.

Dobri pokazatelji

I u Raiffeisen banci naglašavaju kako je s vraćanjem povjerenja i optimizma u prvoj polovici prošle godine ojačala i potražnja za svim vrstama kredita. “Dobri pokazatelji turističke sezone kod svih djelatnosti pobudili su potrebe za financiranjem, tako da je u nekim pokazateljima protekla godina, premda i dalje obilježena pandemijom, bila uspješnija i od 2019.”, ocjena je RBA.

U Ersteu pak konkretnim brojkama ilustriraju dinamiku kreditiranja najmanjih među malima. Navode da su ukupni krediti mikro poduzećima (do 10 zaposlenih) u 2021. iznosili nešto manje od 1,3 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za nešto više od tri posto.

Krediti odobreni za financiranje tekućeg poslovanja mikro poduzetnika pritom su rasli po stopi od oko devet posto, a investicijski oko šest posto. “Gledajući samo nove plasmane mikro poduzetnicima, lani je u tom segmentu zabilježen rast od 26 posto. To se donekle može objasniti i prethodnim padom potražnje u dijelu 2020. godine”, kažu u toj banci.

U strukturi novih plasmana i protekle godine ipak su im dominirali oni kratkoročni, za obrtna sredstva, iako određeni porast bilježe i oni za investicije.

A kao što je oporavak gospodarske aktivnosti bio snažniji nego što se ranije očekivalo, i pokazatelji rizičnosti plasmana povoljniji su u odnosu na prvotna predviđanja u vezi s udjelom tzv. loših kredita (NPL). U segmentu mikro i malih poduzeća, primjerice, u Ersteu navode da je krajem prosinca njihov udjel bio na 9,5 posto, dok je godinu prije iznosio 11,6 posto.