Kreditna aktivnost i dalje ne slabi, ali prvenstveno zbog zaduživanja države, iščitava se iz statistike središnje banke. Ukupni kreditni plasmani krajem rujna iznosili su 271,6 milijardi kuna što je 380,6 milijuna kuna ili 0,1 posto više u odnosu na kolovoz, a na godišnjoj razini nastavljen je trend koji traje od prosinca 2019. porastom za 18,1 milijardu kuna ili 7,1 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). U odnosu na kraj prošle godine, ukupni krediti krajem rujna veći su za 11,3 milijarde kuna ili 4,3 posto.

Rast ukupnih kredita na godišnjoj razini prvenstveno je rezultat zaduživanja državnog sektora, primjećuju analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Tako su krajem rujna krediti središnjoj državi uz godišnji rast od 24,4 posto (8,4 milijarde kuna) dosegnuli 42,9 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini ostvaren je blagi porast od 0,2 posto ili 70,4 milijuna kuna. Ta kretanja rezultat su visokih potreba države za dodatnim sredstvima namijenjenih suzbijanju posljedica pandemije, uz istovremeno zamjetno niži priljev sredstva u državni proračun zbog pada gospodarske aktivnosti, kažu RBA-ovi analitičari.

Rujanski podaci potvrđuju i nastavak zaduživanja privatnog sektora. Tako su krediti nefinancijskim trgovačkim društvima krajem toga mjeseca iznosili 84,5 milijardi kuna, čineći malo manje od trećine ukupnih kredita. Uz blagi mjesečni pad od 289,7 milijuna kuna ili 0,3 posto, na godišnjoj razini je ostvareno povećanje od 4 milijarde kuna odnosno pet posto.

Tako je u rujnu potvrđen nastavak trend godišnjeg rasta domaćih kredita poduzećima koji traje od veljače ove godine. Krediti kućanstvima krajem rujna iznosili su 135,6 milijardi kuna, čineći gotovo polovicu (49,9 posto) udjela u strukturi ukupnih kredita. Dok su na mjesečnoj razini porasli za 398,6 milijuna kuna (0,3 posto), u odnosu na prošlogodišnji rujan porasli su za 5,4 milijarde kuna ili 4,2 posto. U odnosu na kraj prošle godine zabilježen je rast od 2,5 milijarde kuna (1,8 posto).

Kod sektora stanovništva primjetno je značajno usporavanje rasta nenamjenskih kredita koji su sve do početka krize uzrokovane pandemijom rasli uz dvoznamenkaste stope rasta.

Podaci HNB-a pokazuju da je nominalno stanje nenamjenskih gotovinskih kredita (koji su dominanto odobravani u domaćoj valuti) na kraju rujna iznosilo 52,8 milijardi kuna, što je 1,1 posto više u odnosu na kraj rujna 2019. godine. U odnosu na kraj 2019. oni su čak i niži za 164 milijuna kuna.

Stambeni krediti u rujnu su iznosili 60,4 milijarde kuna te su zabilježili rast od razmjerno visokih 9,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zbog povećane kreditne aktivnosti (dijelom i zbog programa poticane stanogradnje), udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je u godinu dana s 42,4 na 44,6 posto, dok se udio stambenih kredita u kunama u ukupnim stambenima povećao s 29,9 na 31,4 posto.

Promatrano prema valutnoj strukturi, kunski krediti na godišnjoj su razini porasli za više od 16 milijardi kuna odnosno 14,7 posto, dosegnuvši 127,7 milijardi kuna. Valutni krediti zabilježili su godišnji rast od 1,7 milijardi kuna ili 1,2 posto te su krajem rujna iznosili 143,9 milijardi kuna.