Za razliku od Bugarske koja je zaustavila pripreme za uvođenje eura zbog pandemije koronavirusa i posljedičnih ekonomskih posljedica, hrvatske pripreme teku bez zastoja, ističe Hrvatska narodna banka (HNB).

Na upit Poslovnog dnevnika je li širenje COVID-19 izmijenilo hrvatske planove za ulazak u eurozonu, iz HNB-a su poručili da se unatoč trenutnim izazovima pripreme Hrvatske za ulazak u tečajni mehanizam i dalje odvijaju dinamikom predviđenom u Akcijskom planu.

Miodrag Kostić poput Romana Abramoviča

Najuspješniji svjetski poduzetnici na djelu: zajedno protiv koronavirusa

„Sve mjere na koje smo se obvezali u cijelosti ćemo provesti na vrijeme te u tom smislu očekujemo da ćemo biti iznimno ozbiljan kandidat za ulazak u tečajni mehanizam u drugoj polovici godine“, ocjenjuju u središnjoj banci. Nakon ulaska u tečajni mehanizam ERM II slijedi razdoblje od najmanje dvije godine tijekom kojih treba zadovoljiti nominalne kriterije konvergencije, dodaju iz HNB-a. „Sama ocjena našeg zadovoljavanja kriterija nominalne konvergencije uslijedit će nakon proteka tog razdoblja, te u ovom trenutku nije moguće dati ocjenu hoće li Hrvatska zadovoljiti te kriterije ili ne“, stoji u odgovoru.

Bugarska će zbog globalne krize izazvane pandemijom koronavirusa odgoditi pripremnu fazu za ulazak u eurozonu do 2021. godine, izjavio je u ponedjeljak guverner Dimitar Radev. „Zacrtani rokovi za ulazak u bankovnu uniju i za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu više nisu realni”, ustvrdio je danas u izjavi za Novu TV guverner središnje banke, a prenosi Reuters. „To ne znači da rad na tome mora prestati. Nastavimo li kao do sada… usprkos trenutno vrlo teškom i složenom okruženju, odgoda do 2021. godine neće biti fatalna“, dodao je Radev.

osim najbogatijima

Zbog koronakrize država će većini kućanstava uplatiti oko 5600 kuna pomoći

Bugarska pritom po njemu ne bi trebala ponoviti grešku iz globalne financijske krize 2009. godine i odgoditi ulazak u ERM-II i bankovnu uniju do novog ciklusa, što bi moglo potrajati i više od 10 godina. „Ne bismo trebali ponoviti tu grešku jer bi troškovi i za ljude i za kompanije ovoga puta bili puno veći“, kazao je bugarski guverner.