Kao i prije prethodne sjednice Upravnog vijeća Europske centralne banke (ECB), ni uoči jučerašnje na tržištima nije bilo neizvjesnosti u smislu nedonošenja konkretnih odluka o ključnim kamatnim stopama. Otprije se računalo da prvi korak u smjeru njihova spuštanja nije izgledan pa je fokus analitičara i ovaj put ponajprije bio na čitanju “između redova” odnosno suptilnim signalima hoće li se to dogoditi na sjednici 6. lipnja.

Uz objavu da se tri ključne stope zadržavaju na postojećim rekordnim razinama (depozitna na 4 posto, a za dnevne i tjedne posudbe na 4,75 odnosno 4,5 posto) priopćenje nakon sjednice zapravo je podržalo očekivanja da bi se u lipnju to moglo dogoditi.

Koči temeljna inflacija

Osim usporavanja inflacije (u ožujku na 2,4 posto, s 2,6), na tom su tragu i zapažanja oko (slabe) potražnje za kreditima i gospodarske aktivnosti u eurozoni. “Inflacija se nastavila smanjivati, u prvom redu zbog niže inflacije cijena hrane i dobara. Smanjuje se većina mjera temeljne inflacije, postupno se smanjuje i rast plaća, a dobit poduzeća djelomično apsorbira porast troškova rada”, konstatira vodstvo ECB-a. U priopćenju se dodaje i da su “uvjeti financiranja i dalje restriktivni, a prošla povećanja kamatnih stopa još nepovoljno utječu na potražnju, pridonoseći smanjenju inflacije”. Inflacija cijena usluga, doduše, i dalje je visoka zbog snažnih domaćih cjenovnih pritisaka.

“Ako bi nove procjene o inflacijskim izgledima, dinamici temeljne inflacije i jačine prijenosa monetarne politike dodatno ojačali uvjerenije da se inflacija postojano približava ciljnoj razini, bilo bi primjereno ublažiti postojeću restriktivnost monetarne politike” poručuju iz središnje banke za 20 zemalja koje dijele euro kao zajedničku valutu.

Dio promatrača drži da nije posve bez utjecaja ni to što se taj sastanak poklapa s europarlamentarnih izborima. Tržišni akteri, pak, tu eventualnu odluku o kamatama ECB-a sada sagledavaju i u svjetlu nešto veće neizvjesnosti hoće li američki Fed odgoditi spuštanje svojih stopa, a tome pridonose i najnoviji podaci o inflaciji. Oni su pokazali ubrzanje s 3,2 posto u veljači na ožujskih 3,5 posto, pri čemu se temeljna stopa, bez cijena cijene energije i hrane, zadržala na 3,8 posto godišnjeg rasta.

Analitičari danas uglavnom očekuju da će ECB početi snižavati stope prije Feda. Mnogi najvjerojatnijim smatraju da će u SAD-u početni korak biti u trećem kvartalu, a ne u lipnju.

Neizvjesno nakon lipnja

Kad je riječ o eurozoni i ECB-u, na tržištu se trenutno mogu čuti ocjene kako je zanimljivije što će se događati nakon lipnja u smislu popuštanja/stezanja monetarne politike. S jedne strane, svako jačanje cikličkog oporavka potaknulo bi strahove od ponovnog jačanja inflacije ograničavajući prostor za smanjenje stopa, dok bi brža dezinflacija mogla izazvati značajnija rezanja prije kraja godine. Stoga se očekuje da će ECB ostati oprezan. Kako bilo, u postupnom ublažavanju restriktivnosti trenutno prevladavaju očekivanja o smanjenju stopa za ukupno 0,75 postotnih bodova do kraja godine.

Za razliku od silazne putanje inflacije na razini prosjeka za europodručje, u Hrvatskoj već nekoliko mjeseci imamo zastoj usporavanja godišnje stope, a promatra li se međunarodno usporedivi harmonizirani indeks (HICP) u ožujku je došlo i do blagog ubrzanja, s 4,8 na 4,9 posto, odnosno 2,5 postotnih bodova više od prosjeka eurozone. “Glavni doprinos inflaciji u Hrvatskoj dolazi iz sektora usluga, a dolazak turističke sezone to bi mogao i dalje potencirati”, rekao je ovih dana guverner HNB-a Boris Vujčić. Cijene rastu, kaže, sve dok se ne sretnu s opadajućim djelovanjem krivulje potražnje, odnosno sve dok ih ljudi više nisu spremni platiti.