Iako je Europska središnja banka (ECB) zaoštrila monetarnu politiku što je rezultiralo pogoršanjem kreditnih uvjeta kako stanovništvu tako i poduzetništvu, potražnja poduzeća za kreditima još ne pokazuje negativne trendove. Posljednji dostupni podaci za poduzeća pokazuju kako kreditiranje pravnih osoba još uvijek nije usporeno. Promatrano na godišnjoj razini, zabilježena je stopa rasta plasiranih kredita poduzećima od 22,3%, te u siječnju 2023. od 21,8% (prema podacima HNB-a).

Upravo to ide u prilog činjenici kako je poduzetništvo s jedne strane otporno na sve tržišne disrupcije koje su izravno utjecale na poduzetnike u posljednje tri godine. S druge strane, poduzetnici su pod visokim utjecajem prilagodbe na “nove cijene” ulaznih troškovnih komponenti, kao i “edukaciji tržišta svojih kupaca” na nove izlazne cijene njihovih proizvoda i usluga. Navedeno je direktno utjecalo na likvidnost poslovnih modela, a obzirom da je u tom razdoblju (od izbijanja krize u Ukrajini u ožujku 2022.) trebalo podnijeti najmanje tri do šest mjeseci pritiska na bruto maržu što direktno

povećava potražnju za obrtnim sredstvima. Taj utjecaj je jedan od glavnih “okidača” porasta plasmana poduzetnicima. Danas, kada je recesija definirana kao globalno “plitka”, te kada su se nakon dugog perioda volatilnosti i rasta cijene gradnje stabilizirale, investicije se također polako stavljaju u funkciju.

Konkurentnost kreditnih proizvoda

Za poduzetnike, glavni proizvodi na financijskom tržištu financiranja dugom su krediti i to: krediti za osiguranje likvidnosti, za financiranje obrtnih sredstava, te investicijski krediti. Kako je tržište financiranja dugom, povijesno promatrajući, stabilno što se vrsta proizvoda tiče, postoje ključni elementi koji mogu direktno utjecati na odabir pojedinog proizvoda, pojedine banke, financijske institucije, odnosno na konkurentnost. To su kamatni trošak, ročnost kredita (korištenje, poček, otplata), materijalni kolateral/jamstvo i “Credit Risk” politike pojedine financijske institucije.

S aspekta ponude komercijalnih banaka konkurentnost je trenutno izazovno održati obzirom na cijenu novca ili kamatni trošak pojedinog proizvoda, a što je pod direktnim utjecajem pooštravanja monetarne politike ECB-a odnosno kretanja euribora. Što se tiče ročnosti pojedinih plasmana – pri tome mislimo na Kredite za obrtna sredstva, te Investicijske kredite – nema značajnijih promjena u odnosu na prethodna razdoblja.

Obrtna sredstva se i dalje zadržavaju na ročnostima do tri, dok se Investicijski krediti zadržavaju na ročnostima do 10 godina otplate s tendencijom smanjenja. Ovdje dolazimo do potencijalnih problema i to nastavno na činjenicu da su se strukture investicije – veličine projekata također povećale (inflatorna djelovanja na tržištu u posljednjem razdoblju). Kako je vrijednost pojedinog projekta porasla, tako se u samim strukturama investicija povećava ili iznos traženog kredita ili povećano sudjelovanje s vlastitim sredstvima u samom projektu. Ovdje je bitno za znati na koji način se Investicijski krediti valoriziraju.

Ocjenjuje se povrat investicije kroz određeno buduće razdoblje (izuzev ostalih parametara same investicije), zatim sposobnost sudjelovanja postojećeg poslovnog modela u otplati kredita te održivost projekcije budućih novčanih tokova koje će sama Investicija producirati (prodaja i pricing).

Komercijalne banke

Kako projekciju baziramo (ovisno o poslovnom modelu) na temelju ugovorenih poslova i trendova na tržištu, povijesnih parametara poslovnog modela (npr. građevina, proizvodnja) ili na temelju povijesnih parametara i tržišnih trendova (npr. kod turizma uzima se u obzir 2019., te 2022. godina kao “benchmark”), dolazimo do novog problema, a odnosi se na značajno sporiji povrat investicije u odnosu na povijesna razdoblja od 2019. godine i ranije. Zašto je povrat sporiji? Obzirom na povećanje cijene projekta (primjerice izgradnja hotelskog naselja – značajno povećanje troška gradnje u odnosu na 2019. godinu), te još uvijek neznatno “korigirane” izlazne cijene koje producira naveden investicijski poduhvat, a zahvaljujući sporijoj korekciji na tržištu (od ulaznih troškova, u ovom slučaju izgradnje).

Banke valoriziraju same projekcije budućih novčanih tokova na temelju povijesnih pokazatelja, pa tako i izlaznih cijena proizvoda i usluga (primjerice u turizmu jaki turoperatori i agencije daju procjenu popunjenosti smještajnih kapaciteta na temelju povijesnih podataka, a cijenu najma/boravka na temelju prošlogodišnjih ostvarenja). Nastavno na sve navedeno vidljivo je da same ročnosti budućih investicijskih kredita značajno “usporavaju” sam investicijski ciklus u ovom tranzicijskom razdoblju gdje smo još u procesu korekcija izlaznih cijena budućih i postojećih proizvoda i usluga, a kako bi se bruto marže pojedinog poslovnog modela vratile na stare postotne poene. Zaključno, ulazni porast CAPEX-a projekta nije u korelaciji s porastom cijena proizvoda i usluga koje će sama investicija producirati i to djelomično zbog projekcija koje se temelje na povijesnim podacima, te djelomično iz realnog stanja “pricinga” danas na tržištu. Taj dio bi se svakako u budućim razdobljima trebao uskladiti, no možemo reći da se nalazimo u tranzicijskom periodu usklade gdje je rezultat značajnije duži povrat investicija u odnosu na prošla razdoblja koji otežava pristup financiranju putem komercijalnih banaka, a obzirom na nepromijenjene “credit risk” politike u domeni ročnosti kredita, te potrebe za većim sudjelovanjem vlastitih sredstava u strukturi investicije nego što je to prije bilo potrebno.

Pozitivni disruptori HBOR i HAMAG

Kao što smo ranije naveli ključne elemente za usporedbu konkurentnosti u području financiranja dugom, možemo zaključiti da su HBOR i HAMAG napravili iskorak prema poduzetnicima i to u svakom od navedenih elemenata. HAMAG je investicije mikro poduzetnicima omogućio uz fiksne kamatne stope od svega 0,8% fiksno na periode od 10 godina s periodom korištenja (dopunskih 6 mjeseci), te počeka od 12 mjeseci (u okviru ukupne otplate kredita), bez sudjelovanja vlastitim sredstvima, te sa nadopunom kolateralizacije putem jamstva no do maksimalnih 100.000 eura.

HBOR je obuhvatio male i srednje poduzetnike, pa čak i početnike sa investicijskim kreditima iz NPOO-a i to sa rokovima otplate do 15 godina sa dopunskim rokom korištenja od 12 mjeseci, te sa troškom kamate od 0,4% do 0,8%, te s minimalnim vlastitim sudjelovanjem u troškovima projekta od 15%. Rokovi za turizam sežu i do 17 godina otplate.

S druge strane u ponudu je uvrstio kredite za pomoć poduzetnicima čije su ulazne cijene porasle u odnosu na prošla razdoblja, a pod utjecajem agresije Rusije na Ukrajinu. Obrtna sredstva kod HBOR-a se do kraja 2023. godine mogu dobiti s kamatom od 1,5% fiksno i to s ročnostima kredita od 5 godina + 12 mjeseci roka korištenja, bez kolateralizacije, no samo za pravne subjekte koji u protekle tri godine ostvaruju prosječno 1,35 milijuna eura poslovnih prihoda i to od minimalnih 200.000 do 3 milijuna eura iznosa kredita.

Navedenom je teško konkurirati, no svakako je bitno za poduzetništvo postojanje takve financijske poluge koja ga osnažuje do potpune stabilizacije tržišnih uvjeta.

Vjetar u leđa bankama

Kako bi se očuvala kreditna aktivnost komercijalnih banaka u ovom periodu, a i poduzetništvu omogućilo nesmetano servisiranje svojih kako operativnih, tako i investicijskih potreba, trebamo naglasiti kako i HBOR i HAMAG sudjeluju sa jamstvenim programima koji nose dva bitna obilježja kod kredita poduzetništvu od strane poslovnih banaka. To je nadopuna kolateralizacije, te subvencije dijela kamatne stope, putem dostupnih jamstvenih programa.

*Vesna Jurković,

direktorica tvrtke 3D poslovne financije