Na tržištima kapitala vlada zbrka i konfuzija izazvana jedinstvenim spojem događaja: pandemijom koja ne posustaje zahvaljujući novim sojevima virusa, inflacijom kao posljedicom rasta cijena energenata i poremećaja u dobavnim lancima, ponovnim pokretanjem gospodarstva, te još uvijek neizvjesnim reakcijama centralnih bankara. Kao da to nije dovoljno, geopolitički rizici i klimatske promjene doprinose cijeloj toj zbrci.
U takvoj situaciji logično se postavlja pitanje – u što ulagati? Inflacija je postala top-tema za sve, i građane i ulagače. U godišnjoj analizi vodećih ulagača koju je objavio Bloomberg riječ inflacija pojavljuje se 224 puta, a riječ COVID samo 36 puta. Sve je manje onih koji vjeruju u prolazni karakter inflacije kao odgovora na poremećaje u nabavnim lancima i cijenama energenata.
‘Zabava’ se nastavlja
Utjecaj klimatskih promjena i transformacije gospodarstva na klimatski neutralno, osjećamo itekako u kretanjima na tržištima i gospodarstvu. Put do “neto nula emisija” zahtijeva ogromna ulaganja u nove tehnologije i infrastrukturu, te promjenu poslovnih modela proizvođača i distributera fosilnih goriva. Neuredna i nagla tranzicija mogu rezultirati nestašicom energije i rastom cijena, a to je i jedan od razloga za energetsku krizu iz 2021.
Ima li onda uopće nade za uspješna ulaganja? Naravno da ima. Trenutno najbolja strategija su diversificirana ulaganja u dionička tržišta, regionalno i globalno. Prinosi na dioničkim tržištima zadnjih godina su na rekordnim razinama, a očekuje se da će se “zabava” nastaviti i ove godine, ipak sa značajno manjim porastima.
“Odgovorna konzumacija alkohola” je ono što se preporuča sudionicima i ove zabave. Malim ulagačima se svakako savjetuju ulaganja u investicijske fondove, a ETF-ovi koji pasivno ulažu u indekse nisu loša strategija s obzirom na niske naknade. U inflaciji prvo stradaju rastuće dionice radi negativnog učinka porasta kamatnih stopa.
Tako je od početka godine došlo do pada vrijednosti tehnoloških kompanija. Međutim na godišnjoj razini ne očekuje se nastavak tog trenda, pa su te kompanije i dalje dobra ulagačka strategija, posebno ako cijene još malo padnu. Kupiti povoljno, a prodati skupo uvijek je bila najbolja ulagačka politika.
Ulaganje u obveznice u doba inflacije općenito nije dobra strategija. Prošla je godina donijela značajne pozitivne prinose na dioničkim tržištima, ali prinosi na obveznice bili su negativni. Ove se godine očekuje sličan scenarij. Očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu i moguće povećanje rejtinga trebalo bi pozitivno utjecati na vrijednost hrvatskih obveznica.
Nekretnine u Hrvatskoj su tradicionalno jedna od važnijih ulagačkih strategija. Načelno, to je dobra ideja u doba inflacije i očekivanog rasta cijena, ali u trenutnim okolnostima na tržištu ulagački happy-end nije zajamčen. Profitabilne ulagačke strategije uglavnom se vežu za Zagreb i jadransku obalu, no značajno rizičnija su ulaganja koja zahtijevaju obnovu.
Za malog ulagača jedna od mogućih strategija je ulaganje u nekretninske fondove. Prednosti takvog ulaganja su trenutna likvidnost i mali pojedinačni ulozi, nasuprot ulaganjima u nekretnine koje su po definiciji nelikvidne i zahtijevaju ogromne iznose.
Prilike ‘zelenih’ ulaganja
Prilike nose i klimatske promjene i prateća tranzicija u vidu fondova koji ulažu i promiču “zeleno” i “održivo” ulaganje, a za to se pobrinuo EU zakonodavac i regulator kroz obaveznu klasifikaciju fondova i imovine koja bi uskoro trebala biti i u široj praktičnoj primjeni.
Jedan od tradicionalnih oblika zaštite od inflacije uvijek je bilo zlato, no ni zlato ne sja uvijek isto. Prošlu godinu zlato je palo 4 posto te nastavilo 18-mjesečnu silaznu plutanju, a većina sudionika tržišta ne očekuje porast cijene zlata u ovoj godini.
Jesu li kriptovalute preuzele ulogu zlata? Usprkos velikom rastu ulaganja u kriptovalute, takvo ulaganje u neregulirano tržište je prvenstveno špekulacija, volatilnost i rizici su ogromni, a ulagačka strategija bi se ipak trebala razlikovati od odlaska u kazino.
Da zaključim, uspješni ulagači u doba pandemije, inflacije, geopolitičkih tenzija i klimatskih promjena bit će oni koji će, unatoč konfuziji s početka ovog teksta, hladne glave i bez emocija prepoznati dugoročno profitabilne trendove. Na kratki rok volatilnost nitko neće moći predvidjeti niti obuzdati.
*Predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Captal asocijacije (CVCA), direktorica Venture Xchange
