Hrvatska u eurozonu ulazi 1. siječnja 2023. godine i do tada joj ne predstoje nikakva iznenađenja, istaknuto je u ponedjeljak na predavanju “Utjecaj uvođenja eura na osobne i poslovne financije”.

Predavanje je održano u povodu otvorenja nove akademske godine poduzetničkih studija visokog učilišta Effectus, u sklopu kojeg je viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Michael Faulend istaknuo da apsolutno više nema iznenađenja kada je riječ o ulasku Hrvatske u eurozonu.

Već se posljednjih godinu dana provode operativno-tehničke pripreme, što je dovoljno rano kako bi svi dionici u procesu bili i “više no spremni” za uvođenje eura od 1. siječnja iduće godine. “Tako da mi tu apsolutno ne očekujemo bilo kakva iznenađenja”, rekao je Faulend.

S obzirom na veliki iznos ušteđevine koju Hrvati “drže u madracima”, a riječ je do oko 35 milijardi kuna, novinari su ga pitali je li primjećeno da građani, umjesto zamijene tog gotovog novca njime kupuju nekretnine, te očekuje li se “boom” do kraja godine na tržištu nekretnina. Faulend je rekao da će se te analize tek raditi, dok po pitanju jačanja aktivnosti na tržištu nekretnina, nema nekakvih posebnih očekivanja.

“Taj ‘boom’ na tržištu se događa već zadnjih nekoliko godina i svi tome svjedočimo. To nije nešto što je isključivo vezano za uvođenje eura, već za opće trendove, koje bih primarno povezao s činjenicom da smo predugi niz godina živjeli u zoni nultih kamatnih stopa”, izjavio je Faulend.

Kako je pojasnio, ljudi koji su imali ušteđevinu tražili su alternativne mogućnosti kako da zaštite realnu vrijednost svoje financijske imovine, a neki su je našli u nekretninama. S obzirom na dugo razdoblje niskih kamatnih stopa, napomenuo je da “nije ništa čudno” da građani nisu imali korist od držanja te gotovine u bankama.

U razdoblju ispred nas taj gotovi novac, bez obzira je li u optjecaju ili “u madracima”, morat će se zamijeniti, rekao je Faulend, podsjetivši da će godinu nakon uvođenja eura to moći učiniti u bankama, poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a nakon tog razdoblja u HNB-u. Pritom, novčanice će se moći mijenjati trajno, a kovanice još dodatne dvije godine nakon isteka godine dana, dodao je.

Savić: U procesu uvođenja eura najbitnija zaštita potrošača

“Nema više iznenađenja koje bi nas moglo dočekati”, poručio je posebni savjetnik predsjednika vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, dodavši da je Hrvatska među svim članicama eurozone najbrže ostvarila proces prilagodbe na euro.

Trenutne visoke stope inflacije stvaraju dojam da su one vezane uz uvođenje eura, no Savić je pojasnio da situacija nije takva. Naime, iskustva drugih zemalja su pokazala da uvođenje eura ima vrlo blag i jednokratan pritisak na rast cijena, u prosjeku od 0,2 do 0,3 postotna boda, pa se ni u Hrvatskoj ne očekuje da će doći do bilo kakvog većeg pritiska.

Kao najbitnije u procesu uvođenja eura, Savić je apostrofirao zaštitu potrošača, podsjetivši da je u cilju praćenja cijena od 5. rujna stupila na snagu obaveza dvojnog iskazivanja cijena.

Na pitanje novinara je li bilo prijava protiv trgovaca da neopravdano podižu cijene, Savić je odgovorio da za sada nemaju takve informacije, no naveo je i da će svako neopravdano podizanje biti evidentirano.

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš izjavio je da je napravljeno sve ono što je po pitanju uvođenja eura trebalo “normativno, nomotehnički i formalno” odraditi. Također, naveo je da će euro u gospodarstvu olakšati transakcije, a za državu će značiti veću financijsku stabilnost, snizit će kamatne stope, a bit će i povoljniji uvjeti zaduživanja.

S obzirom na trenutnu geopolitičku krizu, dodao je Vedriš, euro će biti “zaklon” na koji se može računati.