Poslovne banke do kraja godine moraju Hrvatskoj narodnoj banci podastrijeti metodologiju određivanja raznih vrsta naknada koje naplaćuju potrošačima. Time se, međutim, osigurava samo jasnoća troškovnih parametara pri (budućim) promjenama visine naknada, a ne i smanjenje ili ukidanje pojednih od njih. To bi se trebalo riješiti kroz zakonski okvir kojega u Ministarstvu financija bruse već duže, ali kako uskoro slijedi saborska stanka, a zakonski prijedlog tek treba proći i javno savjetovanje, evidentno je da nova zakonska pravila neće zaživjeti baš početkom 2025. No, važnije od samog početka primjene je hoće li ona za potrošače u konačnici značiti manji trošak naknada. Ministru financija Marku Primorcu svakako se nije svidjelo kako je tu intenciju zamislila najveća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka, koja je prije najavila ukidanje naknade za vođenje osnovnog računa, ali uz istodobno povećanje praktično svih ostalih.

Neslužbeno, novim zakonom redefinirao bi se pojam, odnosno obuhvat osnovnog računa, a prema nekim tumačenjima, moguće je da bi to uključivalo i primjerice internetsko/mobilno bankarstvo.

Time bi se građanima, posebice onima kojima troškovi naknada predstavljaju nezanemariv trošak, omogućilo da za najosnovnije bankarske usluge budu pošteđeni naknada. Hoće li zakonska rješenja ići u tom smjeru, ostaje vidjeti.

Ministar Primorac u vezi s pitanjem brojnosti i visine naknada nedavno je prilično jasno poručio kojeg je stava.

“Nema potrebe da banke naplaćuju naknade u tom obliku, tim iznosima i opsegu”, izjavio je.

Za žiro nema potrebe

Što se tiče zakonske procedure, zasad je postupak javnog savjetovanja prošao tek obrazac zakonodavnih aktivnosti za ad hoc Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu.

Kako je objašnjeno, njime se žele “osigurati pretpostavke kako bi sve kreditne institucije imale osnovni račun za plaćanje u svojoj ponudi”. Pritom, kažu, osnovni račun ne bi bio ponuđen samo potrošačima koji pripadaju osjetljivoj skupini (npr. korisnici zajamčene minimalne naknade, naknade za redovito studiranje, osobne invalidnine ili naknade do zaposlenja) već svim potrošačima, na jasan i transparentan način. Prema podacima HNB-a, krajem 2023. bilo je svega 4939 otvorenih računa za plaćanje s osnovnim uslugama, pri čemu je za osjetljivu skupinu potrošača bilo 2282 takvih računa.

Istodobno, broj otvorenih tekućih računa potrošača premašivao je 4,7 milijuna.

“Te brojke jasno ukazuju kako na potrebu jasnijeg uređenja osnovnog računa, tako i na potrebu njegove veće dostupnosti potrošačima”, objašnjavaju u Ministarstvu financija.

U obrazloženju se navodi i da će se “s obzirom na obvezu isplate plaće na račun kod banke koja je propisana propisima kojima je uređen porez na dohodak (…) predložiti i uvođenje obveze kreditnim institucijama da potrošaču omoguće besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje osnovnog računa”. Pritom se zakonom namjerava propisati i obveza obavještavanja potrošača o mogućnosti prelaska na osnovni račun.

Uza sve, u Katančićevoj u kontekstu naknada podsjećaju da značajan broj građana i nadalje ima otvorene žiro račune, za što više nema stvarne potrebe jer se razne vrste primitaka (mimo plaća, mirovina i određenih vrsta isplata) već neko vrijeme mogu isplaćivati na tekući račun.

Naplatile 8,5% više

S prošlotjednom objavom 9-mjesečnih rezultata poslovanja banaka, pak, ažurirani su i podaci o (neto) prihodima koje banke ostvaruju od raznih naknada koje obračunavaju stanovništvu, poduzećima i drugim sektorima. Iz tih podataka proizlazi da su do kraja rujna naplatile ukupno 659 milijuna eura prihoda od provizija i naknada, što je u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine 8,5% više. Kako su im istodobno te stavke na strani rashoda porasle i nešto više (za 9,5%, na 206 milijuna), neto kamatni rashodi su u odnosu na prvo polugodište blago usporili – iznosili su 453 milijuna, što je u odnosu na lani porast za 8%.

Povećanja prihoda od provizija i naknada dijelom su rezultat obujma poslova (ukupna imovina na razini bankovnog sustava veća je za 4,3% u odnosu na početak godine), a dijelom same visine naknada. Ostaje pritom primijetiti i da su neto kamatni prihodi zabilježili nešto brži rast (10%, na 1,73 milijarde), pa je utoliko on i relativno gledano više pridonio povećanju 9-mjesečne dobiti na razini sustava s lanjskih 1,09 na 1,2 milijarde eura.

Na strani prihoda, najviše naknada i provizija bankama uobičajeno donose one za platni promet. U prvih devet mjeseci od njih su ostvarile više od 220 milijuna eura ili 11 posto više nego u usporedivom lanjskom razdoblju.

Po osnovi naknada vezanih uz kreditne kartice zabilježile su međugodišnji rast prihoda od devet posto, čime su one do kraja rujna dosegnule gotovo 180 milijuna eura. Nadalje, za vođenje tekućih i žiro računa naplaćeno je naknada i provizija u iznosu od nepunih 76 milijuna naspram lanjskih nešto manje od 67 milijuna (+13,8%). Usto, za usluge internetskog i mobilnog bankarstva te potvrde putem SMS-a ove je godine do kraja rujna klijentima naplaćeno nešto više od 17 milijuna eura ili oko 1,2 milijuna (7,4%) više nego u istom lanjskom razdoblju.

Kao i u drugim sektorima, bankari povećanja naknada opravdavaju rastom praktično svih troškovnih stavki koje utječu na njih, od troškova infrastrukture i radne snage do onih vezanih uz tehnologiju.