Kriptovalutama, osim pada vrijednosti, glavobolju zadaju i kripto prijevare. A one se najčešće događaju kroz oglase na portalima te društvenim mrežama. Građani kroz ovakvu vrstu prijevara znaju izgubiti od nekoliko tisuća do nekoliko stotina tisuća eura, rekao je Ronald Vizler iz Službe za kibernetičku sigurnost MUP-a na panelu posvećenom kripto prijevarama na prvoj fintech konferenciji Money Motion koja se 9. i 10. ožujka održavala u Zagrebu. A kako prevaranti operiraju najbolje pokazuje nedavna međunarodna policijska akcija kada su u Srbiji, Njemačkoj i na Cipru otkrivene lažne platforme za internetsku trgovinu dionicama i kriptovalutama. U Srbiji je, konkretno, otkriveno da je lažna platforma funkcionirala kao pozivni centar te je zapošljava više od stotinu ljudi, rekao je Vizler. Mediji su, pak, ranije izvještavali da je ovom prijevarom potencijalno oštećeno oko 127.000 građana diljem svijeta, dok se financijska šteta procjenjuje na sedam milijardi dolara.

Ova vrsta kriminala, koja pojedincima u kratkom roku omogućuje iznimno veliku zaradu, neko vrijeme, dakle, funkcionira kao legalan posao. No, to nije jedini način na koji funkcioniraju. Thomas Dougherty, odvjetnik američkog ministarstva pravosuđa zadužen za centralnu i istočnu Europu te specijaliziran za međunarodno internetsko hakiranje, rekao je da osim kroz pozivne centre djeluju i na dark webu gdje okupljaju ljude raznih profila i s raznih krajeva svijeta. “Zato ih je teško i otkriti”, ističe.

Globalni problem

Dio je odgovornosti, naravno, i na izdavačima, odnosno oglašivačima, koji bi lažne i prevarantske oglase trebali zaustavljati. No, to nije tako jednostavno. Kako je pojasnila Mia Biberović, glavna urednica portala Netokracija, problem je što se takvi oglasi često zakupljuju putem programatskog načina te aukcija u stvarnom vremenu.

“Oglase mogu zakupiti oglašivači iz cijelog svijeta, a sustav sam odlučuje gdje će koji oglas biti prikazan, kada i kojoj publici. S obzirom na to da je riječ o velikom volumenu oglasa i da se sve radi putem tehnologije znaju se provući i sumnjivi oglašivači”, ističe Biberović dodajući da digitalni izdavači u Hrvatskoj nemaju kapacitet takve oglase u potpunosti zaustaviti, jer je riječ o globalnom problemu. Istovremeno, izdavačima su oni veliki izvor prihoda. Samo u 2021., pokazala je studija HUDI-a, od native su oglasa uprihodili 11,4 milijuna eura. Kad ipak uoče sumnjive oglase izdavači ih prijavljuju Agenciji za elektroničke medije. Tu je i policija, koja provodi istrage i otkriva tko ih postavlja. No, kako je rekao Vizler, policija nema ovlasti ukloniti takve oglase. Jedino što mogu je zamoliti izdavača da to učini.

Nikakvu moć u prijevarama koje se odnose na kriptovalute, i koje uvelike narušavaju povjerenje građana u njih, nema niti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Kako je objasnila Anja Tkalčević, analitičarka HANFA-e, budući da kripto tržište u Hrvatskoj nije regulirano, Agencija nema nadzorne ovlasti. Jedini efikasan način njihovog sprječavanja je, naglasila je, edukacija građana. Da se radi o reguliranom tržištu situacija bi vjerojatno bila drugačija, a kripto bi prijevara bilo daleko manje. Potvrđuje to primjer Japana koji je regulativu vezano uz digitalnu imovinu, pa tako i kriptovalute, donio još 2017.

Pobjednički startup

“Jednom kada se donese zakonodavni okvir transakcije postaju predvidljive, a broj se prijevara smanjuje”, rekao je Takeshi Kito, potpredsjednik japanskog FinTech udruženja na panelu posvećenom regulaciji digitalne imovine i razlikama između Japana i EU-a. Kito je objasnio da je Japan digitalnu imovinu regulirao kroz zakon o plaćanju te da je legislativa slična onoj koja se odnosi na tržište kapitala. Danas u Japanu 6,5 milijuna građana koristi kriptovalute te s njima mjesečno napravi oko milijardu eura transakcija.

Europska unija, s druge strane, još nema zajedničku i jedinstvenu politiku vezano uz digitalnu imovinu, rekao je Marc Weber, osnivač i direktor startupa Floin. Pozitivno je, dodao je, što se na njoj radi te bi već ove godine trebala biti donesena, što bi trebalo doprinijeti većoj digitalizaciji Europe.

Ovo će biti nužno jer se trendovi zbog razvoja tehnologije u financijskoj industriji ubrzano mijenjaju, a građanima je na raspolaganju sve više rješenja. Neka od njih predstavilo je 11 startupova u sklopu Money Motion FinTech startup natjecanja. Žiri je osvojilo ono startupa ViaBank iz Bugarske, koji kući nosi čak dvije nagrade – i Money Motiona, i Infobipa.

Kako je otkrio Oggy Popov, osnivač ViaBanka, svoj proizvod već implementiraju kod nekoliko trgovaca u Bugarskoj, a plan im je širiti se na tržište jugoistočne Europe, pa tako i Hrvatske. Žiri su osvojili proizvodom koji omogućuje plaćanja bez kartice, odnosno putem njihove aplikacije. Rješenje je to koje štedi novac trgovcima jer više ne moraju plaćati proviziju kartičarskim kućama, a potrošačima daje još jednu opciju plaćanja.

Ovo je samo jedna primjer disrupcije u financijskoj industriji, o kojima se intenzivno raspravljalo na konferenciji
Money Motion koja je u svom prvom izdanju rasprodana, a okupila je više od tisuću sudionika.