Koliko god se često povlačila uzrečica „Radije bih plakao u ferrariju nego u fići“, na pitanje o tome može li nas novac doista učiniti sretnima i dalje nema univerzalnog odgovora. Na panelu Money Tik- Talks, stručnjaci iz raznih financijskih sektora, kao i kreativci odnosno obrtnici u zagrebačkoj Wespi s moderatoricom Martinom Validžić, razgovarali su o tome kako generacija Z pristupa važnim životnim temama iz područja financijske pismenosti.

Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, istaknula je da, iako novac može skinuti mnoge brige s leđa, nije ključni faktor sreće. No kako na bankarske usluge gledaju mladi?

„Citirat ću svog bivšeg šefa, člana uprave jedne banke, koji najbolje opisuje današnje trendove. On je znao reći: Moja je mama bila članica uprave banke i njoj su se u ured dolazili pokloniti, ja sam član uprave banke i moram odlaziti klijentima da im se naklonim, a s današnjom generacijom komuniciramo samo online. Tako da je približavanje bankarskih usluga danas moguće jedino na digitalan i transparentan način“, naglasila je direktorica Perko. Dodala je da HUB puno radi na projektima financijske pismenosti za mlade i da ih te teme zanimaju, a ponajviše ulaganje odnosno mladi najčešće žele čuti u što mogu uložiti novac i isplati li im se ulagati u kriptovalute.

Psihologinja i pedagoginja dr. sc. Dubravka Miljković smatra da su međuljudski odnosi ono što nas čini sretnima, a ne količina novca koju imamo. Novac može olakšati neke aspekte života, ali sreća dolazi iznutra i iz naših odnosa s drugima. Mnogi ljudi povezuju svoj identitet s novcem, što može dovesti do stresa i anksioznosti, kaže psihologinja Miljković.

“Mladi trebaju izgraditi samopouzdanje i svijest o vlastitim vrijednostima, te imati emocionalnu inteligenciju u financijskom upravljanju“, savjetovala je psihologinja Miljković.

Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa, dodala je kako je vidljiva razlika generacije Z i starijih generacija u odnosu prema financijama.

„Generacije koje su se na tržište rada uključivale dvije tisućitih, koristile su u to doba sve šire dostupne mogućnosti financiranja, poput kredita, kreditnih kartica, prekoračenja po tekućem računu, što je uz financijsku krizu koja je nastupila 2008., neke od njih dovelo do nemogućnosti redovnog vraćanja kredita, financijskim rječnikom govoreći došlo je do porasta NPL, koji je u to doba iznosio čak i do 14%. Danas je NPL manji od 3%, što je pozitivno i za trend u kojem se generacija Z uključuje u tržište rada. Za razliku od naše generacije, današnji mladi imaju više dostupnih informacija, bolje poznaju i koriste digitalne kanale, zato su bolje informirani i u financijskoj sferi, a ponešto su naučili i na iskustvu svojih roditelja“, rekla je direktorica Cerinski.

Osvrnuvši se na svoje poslovne početke, obrtnici i dizajneri Vedran Rede i Matija Tomšić sad znaju da su bili financijski polupismeni kad su otvorili obrt jer su mislili da sve mogu raditi sami, pa čak i voditi knjigovodstvo. Na početku im je najveći problem bio „cashflow“ no uz državne poticaje i to su uspješno prevladali, a danas se mogu pohvaliti nagradom Hrvatske obrtničke komore za koncept nagrade „Zlatne ruke“.

Na panelu se raspravljalo i o pristupu štednji i investiranju među različitim generacijama. Direktorica Perko naglasila je kako je štednja ključna za financijsku stabilnost. „Mladi bi trebali razumjeti važnost štednje od malih nogu. Čak i male uštede mogu se akumulirati i dovesti do značajnih promjena u budućnosti“, savjetovala je Perko.

Cerinski je dodala kako je važno preuzeti odgovornost za financijsku edukaciju mladih. „Kao društvo, imamo dužnost educirati buduće generacije o tome kako upravljati novcem i donositi pametne financijske odluke. To je investicija u njihovu budućnost“, istaknula je Cerinski.

Jedno od pitanja bilo je kako mladi mogu doći do vlastitog doma, a član Uprave Slatinske banke, Oliver Klesinger istaknuo je da generacija Z u njihovoj banci ima priliku dobiti stambeni kredit, a njegov je savjet da uvijek pitaju kolika je je kamatna stopa odnosno da li je fiksna ili promjenjiva. No moraju razmišljati i o tome koliko su spremni odvajati za ratu kredita.

Tamara Vrhovec Sekáč, International Business Expansion Manager u Finaxu smatra da se mlađe generacije često suočavaju s izazovima kada je riječ o financijskoj pismenosti. Stoga je važno educirati ih o prednostima investiranja.

„Mladi trebaju što prije shvatiti da je investiranje neophodno ukoliko ne žele da njihov novac gubi na vrijednosti te žele postati financijski neovisni. Finaxova aplikacija može im pomoći da bolje planiraju svoju budućnost, educiraju se, naprave budžet i investiraju. Naša je misija da mladima pružimo potrebne informacije i resurse kako bi uz ulaganje u, primjerice, Europsku mirovinu (PEPP) postali financijski neovisni. Europska mirovina je pandan trećem stupu, kroz koju uz vrlo nisku naknadu i potpunu transparentnost investiraju u svjetske ETF-ove. Uplaćivati mogu svi, pa i djeca i mladi, prenosiva je unutar EU, a sa 55 godina se može u potpunosti povući – naglašava Tamara Vrhovec Sekáč.

Vladimir Potočki, CEO Goldman Graffa, dodao je da je mladima s 25 godina dovoljno dug put do mirovine, stoga je ključno ulagati u sebe i svoje zdravlje, kao i u različite klase imovine.

„Nije sve u novcu, ima nešto i u zlatu. Velik broj pripadnika generacije Z aktivno kupuje investicijsko zlato, uključujući poluge i zlatnike. Čak 40 posto ulagača smatra zlato dobrim sredstvom za očuvanje vrijednosti i zaštitu od inflacije. Ove godine planiramo uvesti zlatnu štednju jer želimo omogućiti ljudima da kupuju grame zlata. Iako zlato ne donosi brzu zaradu, ono nudi trajnu vrijednost i može biti ključan alat za očuvanje bogatstva, zaključio je Potočki.

Marko Naletilić, Head of Controlling u Aircashu istaknuo je da je financijska pismenost ključno oružje za generaciju Z, koja se suočava s brzim promjenama u svijetu financija. Oni ne traže samo načine kako trošiti novac, već i kako ga štedjeti i ulagati.

„U Aircashu potičemo mlade da preuzmu kontrolu nad svojim financijama i istraže inovativne alate koje nudimo. Naša aplikacija ne služi samo kao sredstvo za plaćanje, već i kao platforma koja im omogućuje pristup različitim financijskim proizvodima“, zaključio je Naletilić.

Ovaj projekt financijske pismenosti za mlade podržali su Hrvatska udruga banaka, Slatinska banka, EOS Matrix, Finax, Hrvatska pošta, Goldman Graff, Aircash i Hrvatska obrtnička komora.