Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu Vlada je uputila u saborsku proceduru. U međuvremenu je svoje viđenje proračunskih planova iznijelo Povjerenstvo za fiskalnu politiku. Jedno od zanimljivijih zapažanja usuglašenih na sjednici tog stručnog tijela u ponedjeljak vezano je uz planirani nastavak poreznog rasterećenja. Fiskalno povjerenstvo, naime, Vladi predlaže da odgodi smanjenje stopa poreza na dohodak i dobit. Početak primjene nižih stopa planiran je za početak 2021., a proračunski efekti tih poreznih promjena zajedno se procjenjuju na nešto više od dvije milijarde kuna.

U Povjerenstvu navode kako podržavaju Vladina nastojanja za što skorijom konsolidacijom javnih financija, ali ističu i kako će se zbog epidemije bolesti COVID-19 izvanredne okolnosti nastaviti i u 2021.

“Zbog visokog javnog duga i niske stope potencijalnog rasta poduzete mjere fiskalne politike moraju biti ciljano usmjerene, privremene i efikasne, zbog čega Povjerenstvo Vladu poziva da odgodi primjenu onih mjera koje ne ispunjavaju ove kriterije”, stoji u priopćenju.

Poželjna evaluacija

U smislu odgode početka primjene i izrijekom navode smanjenja stopa poreza na dobit i dohodak, podsjećajući kako će samo izmjene stopa poreza na dohodak s 36 na 30 posto i 24 na 20 posto rezultirati znatnim smanjenjem prihoda opće države. Očekuje se, naime, oko 1,85 milijardi kuna manje prihoda jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji će se kompenzacijskim mjerama nadoknaditi kroz pomoći iz državnog proračuna. Usto, fiskalni odbor Vladi sugerira i da napravi evaluaciju prijašnjih i sadašnjih aktivnosti i poreznih izmjena.

Sve u svemu, zaključak je da je intencija daljnjeg smanjenja poreznog opterećenja opravdana, ali i da je nužno procijeniti buduće rizike proračunskih rashoda uslijed tolikog smanjivanja fiskalnog prostora, pogotovo imaju li se u vidu i drugi rizici, poput sve većih dugova zdravstvenog sustava, sustava plaća u javnom sektoru ili značajnih potencijalnih obveza s osnove državnih jamstava. Preporuka za razmatranje odgoda odnosi se, kažu, i na druge mjere koje ne zadovoljavaju propisane kriterije vezane uz privremenu odgodu primjene fiskalnih pravila.Istodobno, stav je Povjerenstva da maksimalne napore treba usmjeriti na što brže i efikasnije povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Ona su, ističu, ključni instrument i prilika za snažniju fiskalnu ekspanziju pa energiju treba usmjeriti na to da se u što kraćem roku ta sredstva počnu povlačiti i usmjeravati u ekonomski održive projekte koji će pridonijeti budućem ekonomskom rastu.

U idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju Hrvatskoj je na raspolaganju za razvojne, strateške i reformske projekte ukupno 23,2 mlrd. eura ili 173,7 mlrd. kuna. Usto, dodaju, već je na raspolaganju i 5,1 milijarda kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu potresom oštećenih područja koja se moraju povući u roku od 18 mjeseci.

Važno upozorenje

Dosadašnja (ne)učinkovitost u ugovaranju i povlačenju sredstava samo je dodatno upozorenje da se s ugovaranjem i potrošnjom raspoloživog europskog novca treba krenuti što ranije u 2021.

“Istovremeno, uz inzistiranje na hitnom početku potrošnje sredstava od EU pomoći, treba voditi računa i da Plan oporavka i otpornosti na osnovu kojeg će se trošiti 6 milijardi eura bespovratnih sredstava bude usmjeren na projekte s najvećim reformskim potencijalom i doprinosom na rast potencijalnog BDP-a, a time i povećanju fiskalne održivosti, zaključuju u Povjerenstvu.

A s tim u vezi upozoravaju i da bi usmjeravanje tih sredstava isključivo na projekte javnog sektora moglo imati negativne posljedice jer lako može dovesti do daljnjeg povećanja veličine i utjecaja javnog sektora na ekonomiju, uz istiskivanje privatnog.