‘Problem je vrlo egzaktan. U ovom trenutku potrošači su izloženi riziku da kreditne institucije, odnosno banke, mogu zatražiti povrat iznosa prešutnog prekoračenja, a da pritom nisu dužne potrošačima omogućiti obročnu otplatu dugovanja. Dakle, potrošači su u tom smislu izloženi samovolji banaka. Iako je malo vjerojatno da bi se banke odlučile za takvo što, potrošači ne smiju biti u neizvjesnosti i potrebno ih je u takvim pravnim odnosima s bankama dodatno zaštititi. Prijedlog koji je objavila Europska komisija ne rješava postojeći problem i potrošače i dalje ostavlja nezaštićene. Zato pripremam amandmane kojima ću zaštititi hrvatske i ostale europske potrošače. Tako ću osigurati da potrošači više ne budu izloženi samovolji banaka i prisiliti kreditne institucije da u slučaju kad traže povrat prešutnog prekoračenja moraju potrošačima ponuditi mogućnost obročne otplate.’ – navodi Sokol koji je od stručnih i istraživačkih službi u europskim institucijama zatražio podatke o tome koliko građana u Europskoj uniji ima prekoračenja na tekućim računima.

‘Ti podaci nužni su da bismo utvrdili u kojoj mjeri se potrošači koriste financijskim instrumentom prekoračenja i predstavlja li taj proizvod povećan rizik za potrošače. Nažalost, rečeno mi je da u ovom trenutku institucije ne raspolažu tom informacijom ali nacionalni podaci iz Francuske govore da se u toj državi članici gotovo polovica građana koristi dopuštenim prekoračenjem pri čemu je njih 60 % prešlo u prešutno prekoračenje. Unija dakle u ovom trenutku nema uvida u ozbiljnost problema s prekoračenjima koji je očito prisutan u čitavoj EU i zato koristim svoju poziciju pregovarača europskih pučana kako bih pozornost europskih institucija skrenuo upravo na ovaj problem.’ – pojašnjava Sokol.

Hrvatska narodna banka objavila je u srpnju da je provela istraživanje prakse banaka te utvrdila da 70 % potrošača s otvorenim tekućim računima na koje primaju redovna primanja, ima odobreno prekoračenje. Pri tome banke nude dopuštena i prešutna prekoračenja, a više od 95 % svih prekoračenja čine prešutna prekoračenja, koja su u prosjeku 30 % skuplja od dopuštenih prekoračenja i nerijetko iznose do 300 % prosječnih mjesečnih primanja.

‘Analiza Hrvatske narodne banke pokazala je da je financijski instrument prešutnog prekoračenja, koji je trebao biti iznimka, postao pravilo u korištenju. U tim okolnostima postojeće europsko zakonodavstvo ne štiti potrošače u mjeri u kojoj bi trebalo i zato ću amandmanima odgovoriti na izazove s kojima se potrošači susreću u čitavoj Europskoj uniji.’ – zaključuje Sokol.