Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna dosegnula novu najvišu razinu u 20 godina, pri čemu je tečaj europske valute prema dolaru skliznuo na najnižu razinu u isto toliko godina jer gospodarstvu eurozone prijeti recesija.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1,5 posto, na otprilike 107,00 bodova, a u jednom je trenutku dosegnuo i 107,79 bodova, novu najvišu razinu u 20 godina.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 2,2 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0185 dolara, a u jednom je trenutku zaronila na 1,0072 dolara, novu najnižu razinu u 20 godina.

Tečaj dolara porastao je i prema japanskoj valuti, za 0,6 posto, na 136,10 jena.

Dolarov indeks porastao je za više od 1 posto drugi tjedan zaredom, što se ponajviše zahvaljuje agresivnom povećanju kamatnih stopa američke središnje banke.

Prošloga je tjedna objavljen zapisnik s lipanjske sjednice Feda, na kojoj su kamate povećane za 0,75 postotnih bodova.

Zapisnik je pokazao da se čelnici središnje banke slažu da bi na sjednici u srpnju trebalo dodatno povećati ključne kamate za 0,50 ili 0,75 postotnih bodova, s obzirom da se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, iznad 8,5 posto.

Na tržištu novca sada se procjenjuje da će ključna kamata u ožujku iduće godine dosegnuti vrhunac od 3,44 posto, dok se nedavno procjenjivalo da bi do svibnja mogla dosegnuti 4 posto. Trenutno se kreće na 1,58 posto.

Japanska je valuta, pak, pod pritiskom slabosti trećeg po veličini svjetskog gospodarstva, premda japanska središnja banka, za razliku od većine ostalih središnjih banaka u svijetu, i dalje pokušava podržati gospodarstvo labavom monetarnom politikom.

U petak je, neposredno nakon kobnog atentata na bivšeg premijera Shinza Abea, jen ponešto ojačao jer slovi za sigurno utočište kapitala u nesigurna vremena. No, ubrzo se ponovno našao pod pritiskom.

Euro je, pak, oslabio jer gospodarstvu eurozone zbog energetske krize prijeti recesija.

Unatoč tome, Europska središnja banka (ECB) morat će povećati ključne kamate jer se inflacija u tom bloku kreće na rekordnim razinama od 8,6 posto.

Nakon što u srpnju ECB poveća kamate za 0,25 postotnih bodova, u rujnu se može očekivati i veće povećanje kamata, kazao je prošloga tjedna Ignazio Visco, član upravnog vijeća ECB-a.

Unatoč skorašnjem zaoštravanju monetarne politike, ECB će zaostajati za tempom povećanja kamata u SAD-u, stoga se može očekivati i dalje jačanje dolara, pa bi uskoro jedan euro mogao iznositi jedan dolar.

„Zamah dolara je snažan. Šanse da tečaj dolara dosegne paritet s eurom nisu zanemarive idućih dana”, kaže Francesco Pesole, strateg u ING Bank.

Prošloga je tjedna, drugoga zaredom, američka valuta ojačala i u odnosu na britansku, za gotovo 1 posto, što je posljedica političkog kaosa nakon što je nekoliko ministara podnijelo ostavku u vladi, dok je premijer Boris Johnson najavio ostavku, ali ne odmah, kako to traže brojni dužnosnici njegove Konzervativne stranke.

Od početka godine dolar je prema košarici valuta na dobitku više od 11 posto.