Italija se odlučila uvesti bankarskom sektoru jednokratni porez od 40 posto na iznimno veliki rast profita kroz ovu i prošlu godinu, što je izazvalo paniku dalje od talijanskih granica jer bi se takva politika lako mogla “preliti” i u druge zemlje diljem Europe.

Također, cijene dionica talijanskih banaka “preko noći” su se strmoglavile i pale između 5,9 i devet posto. Iako su već sljedeći dan cijene počele rasti, nakon što se najavilo da će porez ipak biti znatno blaži nego što je prvotno najavljeno, tema dodatnog oporezivanja bankarskog sektora nije nestala.

Na nju se osvrnuo i ekonomski analitičar Damir Novotny. Najprije, iz perspektive Hrvatske, koja bi mogla otići smjerom poput Italije, piše N1.

lista srama

Izabran najružniji stadion u Europi: Maksimir odlično stoji na toj listi

“Sve populističke vlade se vrlo rado okreću bankama kao izvoru dodatnog prihoda javnog proračuna. To je učinio ministar Salvini, čini se, bez da se konzultirao s predsjednicom Vlade Meloni. On je tipični populist. Nije vodio računao o tome kako će reagirati tržište nego njegovi birači. Ta populistička mjera izazvala je cijeli niz negativnih reakcija na tržištu kapitala”, kaže Novotny i dodaje:

“Morate znati da bankarski posao više nije tako profitabilan kao u prošlosti. Svaka pekara na svoj kapital zarađuje više novca nego banke. Nikako ne bih takvu mjeru preporučio hrvatskoj Vladi.”

Neto kamatne marže itekako rastu…

“Da, nikad u povijesti nismo vidjeli tako brzi rast kamatnih stopa. S druge strane, kamatne stope na depozite su ostale iste jer su banke izrazito likvidne, posebno nakon ulaska u eurozonu. Nema tolike potraženje za kreditima na tržištu pa je višak novca u bankama izazvao pad kamatnih stopa na depozite. S druge strane, reakcija središnjih banaka na inflaciju i rast primarnih kamatnih stopa je izazvao rast kamatnih stopa na kredite. Ali, to će narednih godina početi padati”, ističe Novotny pa napominje:

“Talijanska mjera neće izazvati utjecaj na hrvatske banke jer je HNB još uvijek regulator pa može kontrolirati novčane tokove domaćih banaka. One koje su u vlasništvu stranih grupacija su prilično likvidne i stabilne da stabilnije ne mogu biti. Što nije slučaj s talijanskim bankama. Uz to, one nisu direktno povezane s hrvatskima, samo djeluju na ovom tržištu i pod nadzorom su HNB-a.”

poruke, pozivi i plaćanje

Popularna aplikacija za dopisivanje korisnicima u Hrvatskoj ponudila opciju transfera novca

Vlada pak u manjku novca u proračunu nudi građanima narodne obveznice, odnosno, ulaganje u kratkoročni dug države, što Novotny smatra dobrim za građane jer bi s vremenom mogli zaraditi zbog više kamatne stope nego one koje se nude prilikom štednje u bankama.

“Najbolje je da se Vlada što manje intervenira na financijskom tržištu jer to često donosi više štete nego koristi”, naglasio je Novotny i osvrnuo se na rast cijena:

“Očekivanja od turizma su bila prevelika pa je to utjecalo na cijene. Sad vidimo da mnogi akteri u turizmu spuštaju cijene pa će trebati da se one stabiliziraju. U narednim mjesecima ćemo imati veliki problem spuštanja cijena baš zbog tih previsokih očekivanja.”