Ekonomisti UniCredita očekuju gospodarski rast država Srednje i Istočne Europe (SIE) od 2,6 i tri posto u 2025., dok se Zapadnom Balkanu predviđa nešto brži rast. Glavni ekonomist UniCredit za regiju Dan Bucsa ističe kako će rast predvoditi osobna potrošnja, potpomognuta bržim rastom realnih plaća, rastućim zaduživanjem i državnim transferima.

“Hrvatsko gospodarstvo pod utjecajem je istih pokretača rasta koji omogućuju da BDP potencijalno poraste i više od očekivanih 2,5 posto ove godine, dok se u 2025. očekuje ubrzanje rasta, prema prognoziranih 3,5 posto, jer bi sve komponente BDP-a trebale djelovati u istom smjeru”, izjavio je Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

Manji deficiti

U izvješću za drugi kvartal 2024., ekonomisti UniCredita također ističu kako će javne investicije biti drugi najvažniji pokretač ekonomije, dok će neto izvoz ove godine usporiti dinamiku. Ekonomisti očekuju proračunske deficite manje od tri posto BDP-a za 2024. i 2025. u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj i Srbiji, te deficite veće od pet posto u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj (zemljama pod rizikom prekomjernog deficita), kao i u Turskoj.

Europska komisija zaprijetila je članicama procedurom prekomjernom deficita (EDP) zbog tempa rasta javne potrošnje. Bruxelles proceduru može pokrenuti protiv članice koja ne poštuje Pakt o stabilnosti i rastu (SGP), skup pravila kojima se uređuje koordinacija fiskalnih politika zemalja EU-a. U slučaju Hrvatske, ekonomisti UniCredita prijetnju smatraju neutemeljenom jer bi i u narednim godinama očekivani manjak trebao biti među najnižima u Uniji, a udio javnog duga u BDP-u nastaviti padati.

Zanimljivo je kako sve zemlje srednjoistočne Europe i Zapadnog Balkana, izuzev Slovenije, planiraju premašiti dva posto BDP-a u vojnim izdacima. Poljska, Rumunjska, Mađarska, Sjeverna Makedonija, Bugarska i Hrvatska planiraju povećati vojnu potrošnju, a očekuju se i ulaganja u tvornice streljiva u regiji, kao i da će zapadni proizvođači oružja i dalje preuzimati proizvođače iz središnje Europe.

U UniCreditu očekuju da će proeuropske stranke osvojiti više od dvije trećine mjesta zemalja SIE u Europskom parlamentu, nakon čega će tražiti važnija mjesta u europskim institucijama i NATO-u. Zamah proširenja u EU se ubrzava, a zemlje Zapadnog Balkana profitirat će – budu li provodile reforme. Proces pristupanja EU bi tu skupinu zemalja također mogao poslužiti kao nagovještaj povećanja rejtinga. Stabilni tokovi kapitala pokrit će deficite u tekućim računima bilance plaćanja s inozemstvom u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, osim BiH, Rumunjske i Turske, gdje će dodatna sredstva stići od međunarodnih financijskih institucija, vanjskog zaduživanja države te privatnog zaduživanja u inozemstvu.

Rast osobne potrošnje

Dolenec u izvješću navodi kako u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 2,5 posto. Budući da će se ulaganja vjerojatno smanjiti, druge komponente domaće potražnje trebale bi uskočiti. Rast osobne potrošnje ostaje snažan, a realni dohodak nastavlja rasti, dok fiskalni plan donosi ekspanziju potrošnje u superizbornoj godini u Hrvatskoj, od čega će najveći dio otići na povećanje plaća državnih i javnih službenika i transfere u druge skupine stanovništva. U 2025. očekuje se će rast ubrzati na 3,5 posto, potaknut oporavkom ulaganja i vanjskom potražnjom. Inflacija usporava i Dolenec tvrdi da “vidimo da će testirati razinu od 3 posto do kraja 2024. i kretati se između 2,5 i tri posto tijekom cijele 2025.”