Nekadašnji čelnik kartičarskog diva Mastercarda na pragu je preuzimanja kormila jedne od najvažnijih globalnih financijskih institucija – Svjetske banke. Kako prenose američki mediji, ministrica financija SAD-a Janet Yellen izjavila je kako očekuje da će bivši Mastercardov izvršni direktor Ajay Banga biti izabran za predsjednika Svjetske banke, nakon što je istekao rok za objavu nominacija.

‘Sve što može’

Rok za objavu nominacija istekao je u srijedu u 18 sati po lokalnom vremenu u Washingtonu, a osim Bange, nema nijedne javno objavljene nominacije. Iako izbori za šefa Svjetske banke dopuštaju i nominacije o kojima javnost nije obaviještena, upućeni izvori ističu kako nema informacija da će Banga imati protukandidata, prenosi Financial Times. Podsjetimo, prema višedesetljetnom nepisanom pravilu, iz SAD-a dolazi predsjednik Svjetske banke, a iz Europe čelnik Međunarodnog monetarnog fonda. No, iako je SAD najveći pojedinačni dioničar Svjetske banke sa 17 posto udjela, podršku svom kandidatu ipak treba osigurati kod drugih država članica.

Ostali veliki dioničari su Japan, Kina, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Indija i Rusija. Novinska agencija TASS izvijestila je kako se rusko vodstvo konzultira s “prijateljskim državama” oko konkurentske nominacije kako bi dovela u pitanje američki monopol u vođenju banke. No, izgleda da je to bio još samo jedan ruski propagandni pokušaj.

Bangina kandidatura dolazi u vrijeme kad se Svjetska banka našla pod paljbom zbog neadekvatnog pristupa problemima klimatskih promjena. Inače, bančina temeljna misija je smanjenje globalnog siromaštva. Sadašnji čelnik Svjetske banke David Malpass dao je ostavku u veljači, gotovo godinu dana prije isteka mandata. Malpass se pod pritiskom javnosti našao jer se na konferenciji prošloga rujna nije želio izjasniti vjeruje li da je čovjekovo djelovanje glavni uzrok klimatskih promjena. Kasnije je tvrdio kako su njegove izjave pogrešno interpretirane.

Ajay Banga već je nekoliko tjedana na turneji kako bi prikupio informacije koje će mu trebati u obnašanju mandata. U nedavnom intervjuu za FT rekao je kako banka mora učiniti “sve što može” kako bi pronašla što je moguće više novca za kreditiranje uz istovremeno zadržavanje svog prvoklasnog kreditnog rejtinga. Naime, izvješće koje je prošloga ljeta objavila skupina G20 pokazalo je kako su multilateralne razvojne banke, među kojima je i Svjetska banka, bile konzervativnije u odobrenju plasmana nego što je bilo potrebno kako bi održale prvoklasni kreditni rejting kod tri najvažnije rejtinške kuće.

Banga ističe kako će se potruditi da osigura podršku privatnih investitora za projekte koje provodi Svjetska banka. Početkom godine Janet Yellen je pozvala vodstvo banke na što brže provođenje reformi kako bi se oslobodio novac za projekte borbe protiv klimatskih promjena. Međutim, to neće biti tako jednostavno. Ajay Banga ističe kako se procjene financijskih zahtjeva za rješavanje problema od klimatskih promjena, preko posljedica krize izazvane pandemijom do borbe protiv siromaštva kreću u bilijunima dolara.

Osobna iskustva

Svjetska banka prošle je godine plasirala ukupno 104 milijarde dolara. Veće plasiranje novca, prema Banginom mišljenju, u izravnoj je vezi s održavanjem AAA rejtinga. “To je vrlo jednostavna stvar – ako nemate pravi rejting, nećete dobiti povoljan kapital koji vam omogućava da činite pozitivne promjene u državama primateljicama”. istaknuo je u razgovoru za FT.

Međutim, stručnjaci za klimatsku politiku te dužnosnici zemalja u razvoju neslužbeno izražavaju svoju rezerviranost prema Banginoj ekspertizi u razvojnom financiranju. K tome, upitno je može li 63-godišnji kandidat za šefa Svjetske banke učiniti pomak iz uloge tradicionalnog korporativnog lidera kako bi upravljao birokratskim strojem sazdanim od 25 izvršnih direktora koji predstavljaju 185 država članica. Banga uzvraća kako ima osobna iskustva iz zemalja u razvoju.

”Odrastao sam u Indiji. Živio sam tamo. Radio sam tamo prvih 14 godina moje karijere”, ističe Banga. Inače, Indija je među prvima podržala Banginu kandidaturu. Međutim, zemlje u razvoju brine i mogućnost da će fokus Svjetske banke na borbu protiv klimatskih promjena značiti manje novca za projekte u primjerice zdravstvu ili obrazovanju. Ukratko, manje novca za siromašne. Ajay Banga pak smatra kako su klimatske promjene i razvojni problemi dvije strane iste priče.