Hrvatska nikako da se pomakne s dna europske ljestvice uspjeha u inoviranju. Pa iako je svima jasno da će za uspjeh biti potrebna veća izdvajanja za istraživanje i razvoj, posebno privatnog sektora, država nikako da stvori efikasan zakonodavni i poticajni okvir koji bi tako nešto i omogućio. U Hrvatskoj su gospodarskoj komori svjesni brojnih izazova te državi pokušavaju biti partner u uklanjanju prepreka i povezivanju gospodarstva i znanosti.

Gdje je Hrvatska po pitanju inovacija, što su nam najveće prepreke i gdje su potencijali razgovarali smo s Lukom Burilovićem, predsjednikom Hrvatske gospodarske komore.

Kako Hrvatska stoji po pitanju inovacija koje su pokretač gospodarskog rasta i razvoja?

Prema Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju još uvijek smo na začelju Europe, s tim da treba naglasiti da i EU kaska za SAD-om, Japanom, Australijom…

Na predzadnjem smo mjestu po broju patenata, a u prošloj smo godini zabilježili dodatni pad od 3%. Hrvatska tu dijeli probleme ostalih tranzicijskih zemalja EU, s prijašnjim dugim fokusom na tešku industriju i manjkom odgovarajućeg okvira tržišnog gospodarstva, no ipak u posljednjim smo rezultatima uspjeli prestići Slovačku i Poljsku po broju inovacija, iako su druge tranzicijske zemlje s kojima se isto tako možemo usporediti u mnogo toga daleko ispred nas, poput Češke i Estonije. Mnogo je tu još drugih faktora, koliko smo uspješni u zadržavanju vrhunskih stručnjaka, koliko se potiču privatna ulaganja u istraživanje i razvoj i koliko nam je gospodarstvo dobro povezano sa znanstvenom zajednicom te koliko je blagotvorna investicijska klima u zemlji. Sve su to područja na kojima trebamo raditi da se pomaknemo na ljestvici.

Po pitanju ulaganja u istraživanje i razvoj, a što je temelj za inovacije, ne stojimo najbolje – kako ocjenjujete trenutnu politiku i mjere poticanja istih te koje bi mjere bilo potrebno uvesti kako bi potaknuli ulaganja u istraživanja i razvoj?

Svi važniji čimbenici u Hrvatskoj postali su svjesni da bez ulaganja u istraživanje i razvoj nema zdravog i ubrzanog gospodarskog rasta koji nam je potreban da bismo uhvatili korak s najrazvijenijim tržištima, ali i onima u okruženju u koja nam odlazi visokokvalificirana radna snaga. Istraživanje i razvoj može se značajnije potaknuti kroz ranije spomenuti Zakon o poticanju ulaganja, ali i kroz samostalan zakon za poticanje istraživačkih projekata, čime je jasno dana do znanja važnost ulaganja u IRI u zakonodavnom okviru.

Kako bi se ostvario snažniji gospodarski iskorak i povećao potencijal rasta, hrvatskom gospodarstvu moraju se otvoriti preduvjeti za povećanje produktivnosti i internacionalizaciji.

Hrvatski gospodarstvenici pokazuju značajno znanje i talente na stranim tržištima, no potrebna im je snažnija podrška u zemlji. To znači usmjeravati EU sredstva u uvođenje novih tehnologija, građenje inovacijskih ekosustava u kojem inovacije postoje na svim razinama i doprinose orijentaciji na proizvodnju visokotehnoloških proizvoda s dodanom vrijednosti koja nam je posebno važna u razdoblju inflacije.

Za sve ovo nužno je daljnje ulaganje u ljudske kapacitete kao ključan čimbenik uspjeha.

U kojim sektorima/područjima imamo najveći potencijal?

Ako govorimo o strukturiranom i na razini EU usvojenom metodološkom pristupu, onda je to proces donošenja nacionalnih ili regionalnih strategija pametne specijalizacije ili kako je skraćeno zovemo S3. Hrvatska S3 u svojoj revidiranoj verziji za novi VFO i koja ide u objavu na javno savjetovanje ovih dana je načelno zadržala fokus na dosadašnjim glavnim tematskim područjima. S tim da je HGK kroz svoje Udruženje za IT i u suradnji s ostalim IT udrugama razradio i dao prijedlog novog područja koje bi trebalo ući u S3, što IT industrija već dugo zagovara kako bi mogla biti jača i pristupiti sredstvima za istraživanje i razvoj.

Od područja posebno želim istaknuti plavo gospodarstvo koje uključuje nove i inovativne sektore kao što su morska obnovljiva energija, plava bioekonomija i biotehnologija, desalinizacija, pomorska obrana, sigurnost i nadzor.

Ovi sektori nude značajan potencijal za gospodarski rast, tranziciju, održivost, kao i otvaranje radnih mjesta. Ono što posebno veseli je i da je Vlada prepoznala važnost bioekonomije kao sektora s velikim potencijalom za razvoj proizvoda visoke dodatne vrijednosti, između ostalog i u okviru NPOO-a.

Je li četvrta industrijska revolucija, odnosno digitalizacija, prilika za Hrvatsku i kako tu priliku iskoristiti?

Nesumnjivo da je HGK među prvima prepoznala potrebu digitalizacije i digitalne transformacije te je, osim toga što je i sama provela projekt digitalne transformacije, u suradnji s FER-om i ostalim partnerima prijavila i dobila projekt European Digital Innovation Hub CROBOHUB ++ ukupne vrijednosti 2,9 milijuna eura. Projekt je specijaliziran u tri ključna područja Europskog digitalnog programa: umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i računalstvo visokih performansi. Naša namjera je formirati jezgru koherentnog paketa usluga koji će podržati mala i srednja poduzeća koja namjeravaju iskoristiti digitalnu i zelenu transformaciju.

Hrvatskoj digitalizacija može pomoći u povećanju efikasnosti javnog sektora i smanjenju administracije te ubrzati procese poput pravosudnih koji su nam i dalje boljka na svim ljestvicama konkurentnosti, a koji su iznimno važni i za privlačenje stranih ulaganja u zemlju koja su značajan generator rasta BDP-a, što je posebno važno u razdobljima krize poput ovog u kojem se sada nalazimo.

Koja je uloga gospodarskih komora u poticanju inovacija?

Komore su tu za stvaranje dobre baze, temeljnih pretpostavki da bi privatni sektor mogao zakoračiti u segment istinske inovacije, to pokriva i rad na razvoju i unaprjeđenju ključnih dokumenata, zakonskih i podzakonskih akata, poput S3 strategije, gdje osluškujemo nove potencijale i identificiramo te uklanjamo prepreke za njihovu realizaciju. Primjerice, pristup sredstvima.

Drugi segment je rad na povezivanju znanstvene zajednice i gospodarstva, kao što je strateški projekt HGK Innovamare, čiji je cilj očuvanje Jadranskog mora, što uključuje ekosustav dionika i multidisciplinarni pristup uz povezivanje sveučilišta, industrije i kreatora politika.

U konačnici bih istaknuo i rad na internacionalizaciji našega gospodarstva te povezivanje s najvažnijim stranim akterima. Jedan od alata je i suradnja u okviru Europske poduzetničke mreže, koju čine gospodarske komore, tehnološki centri, sveučilišta, istraživački instituti i razvojne agencije.

Prema Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju još uvijek smo na začelju Europe, s tim da treba naglasiti da i EU kaska za SAD-om, Japanom, Australijom…

Ono što posebno veseli je i da je Vlada prepoznala važnost bioekonomije kao sektora s velikim potencijalom