Lani je znatno palo investiranje u luksuzne automobile, namještaj ili odjeću, ali je istodobno porasla prodaja satova, umjetničkih djela i, najviše, nakita. Investicijsko zlato donosi prinos veći od 8% godišnje, od ulaska Hrvatske u EU ne podliježe porezima te je otporno na sve vrste kriza, uključujući i inflaciju, no može li zlatni nakit biti dobra investicija?
Investicijsko zlato već je dulje vrijeme najpouzdaniji način ulaganja novca, ali i dugoročne štednje otporne na inflaciju, jer donosi prosječan godišnji prinos veći od 8%. Cijena zlata u eurima u posljednjih je 20 godina narasla za više od 450%! Osim na inflaciju, zlato je najotpornije i na druge krize, poput radova ili nedavne pandemije. Kada je ekonomski svijet nestabilan, zlato ostaje snažno, pokazalo se to i tijekom recesije 2008., kad je cijena zlata porasla vrtoglavih 300%. Osim toga, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju trgovanje zlatom oslobođeno je i poreza. Usporedimo li to sa štednjom u bankama, koja ide u paru s vrlo niskim kamatnim stopama, ne čudi što sve veći broj ljudi ulaže upravo u zlato.
Investicijsko zlato čine zlatnici i zlatne poluge, koji imaju značajno veći udio čistog zlata od, primjerice, nakita, no može li zlatni nakit biti dobar način ulaganja? Iako u slučaju nakita nema jamstva koje dolazi sa zlatnim polugama i zlatnicima, visokokvalitetni nakit, posebno s finim i rijetkim dragim kamenjem, ima visoku vrijednost koja uglavnom ne pada. Osim toga, ulaganje u nakit, posebno kad je riječ o zaručničkom i vjenčanom prstenju, uvijek je investicija s dodanom vrijednošću – onom sentimentalnom – a to nikako ne treba zanemariti.
Dok je, prema podacima o luksuznim investicijama, u prošloj godini znatno palo investiranje u luksuzne automobile, namještaj ili odjeću, u isto je vrijeme porasla prodaja satova, umjetničkih djela i nakita. Nakit, čija je prodaja rasla oko 8% u odnosu na godinu ranije, za mnoge je, čini se, lukrativna investicija. To ne čudi jer neki ‘vječni’ komadi nakita i danas imaju kultni status, poput Cartierove Love Bracelets narukvice ili komada iz Tiffany ili Hermès kolekcija.
Da je nakit vrijedan, trajan, bezvremenski i da svakako ima dodanu vrijednost, onu sentimentalnu, koja nema cijenu, smatraju i u Prahiru, no slažu se kako zarada na nakitu nema jamstva. Investicijsko zlato druga je priča. U Prahiru, koji je jedan od najvećih proizvođača kvalitetnog zlatnog nakita u Hrvatskoj, svake godine proizvede oko 50.000 komada zaručničkog i vjenčanog prstenja. Osnovani su, kažu, 1971., kad je tata Prahir započeo svoj rad iz kojeg je sve kasnije proizašlo. Prvu poslovnicu otvorili su 1996. godine i kad se, kažu, danas vrate na početak poslovanja, tadašnje tehnologije rada i veličinu prve njihove poslovnice, sve im izgleda nestvarno.
“Temeljili smo svoje poslovanje na neprestanom ulaganju u razvoj tvrtke. Taj početak, kad smo skupljali gram po gram kako bismo nešto proizveli, uvijek nam je u mislima. Za proizvodnju prve kolekcije od 127 modela prstena trebalo nam je godina dana, jer smo učili kako i što napraviti, griješili pa ponovno topili nakit kako bi sve bilo na zadovoljavajućoj razini. Naša prva poslovnica bila je jako mala, a još smo polovicu prostora koristili za proizvodnju. Upornost i glad za učenjem, konstantno razmišljanje kako možemo biti bolji, osigurali su nam napredak”, prisjećaju se iz Prahira. Ideja da krenu u proizvodnju vjenčanog prstenja utabala im je, napominju, put koji je težak i kompliciran, ali su dugoročno dobili jake temelje na kojima su izgradili sve ostalo.
“Sam proces proizvodnje prije svega ovisi o vrsti nakita, ali sve kreće s dizajnom. Naravno, kako smo u mogućnosti proizvoditi nakit i po narudžbi, suradnja oko dizajna često započinje upravo s našim klijentima. Ukoliko se, pak, radi o nakitu koji izrađujemo serijski, naši kolege dizajneri prvi su korak u proizvodnji. Tek kad smo definirali dizajn krećemo u pripremu materijala”, pojašnjavaju iz Prahira proces proizvodnje nakita.
U proizvodnji prije svega koriste 14 karatno i 18 karatno zlato, u žutoj, crvenoj ili bijeloj boji, platinu te za dio proizvodnje i srebro. S pripremljenim materijalom kreću u izradu „sirovih“ prstena koje tokarskim strojevima dovode u oblike i dimenzije koje trebaju. Nanošenje raznih vrsta podloga, poliranje, ugradnja kamena ako je potrebno, graviranje, završna provjera kvalitete izrade…, sve su to faze proizvodne koja, ovisno o kompleksnosti dizajna i same tehnologije izrade, može trajati i do nekoliko dana. U Prahiru kažu kako su im dobavljači mahom s područja EU, dok dio potreba zadovoljavaju otkupom zlata od svojih klijenata, pa se zlato topi i rafinira te ponovno pretvara u čisto, 24-karatno zlato koje sami legiraju i tako osiguravaju jednaku kvalitetu, boju i finoću samog zlata.
Prahir izvozi čak 75% svoje proizvodnje, a glavna izvozna tržišta su na području EU, prije svega su to Češka, Slovačka, Grčka, Austrija, Slovenija, Danska, Nizozemska, a odnedavno i Litva. Žele, kažu, postati prepoznatljivi po kvaliteti i pouzdanosti prvenstveno u EU, no ne odbijaju mogućnost širenja izvan Europe. Kad su u pitanju trendovi u dizajnu nakita u Prahiru kažu kako se oni stalno mijenjaju, zbog čega je ključna spremnost proizvođača na te brze promjene. Stalnim fokusom na okruženje, konstantnim putovanjima po svijetu i prepoznavanjem novih prigoda (kako tehnoloških, tako i noviteta u dizajnu), pokušavaju, zaključuju u Prahiru, uvijek biti u tijeku s trendovima.
Za one koji razmišljaju o zlatu kao investiciji ili tek žele kupnjom lijepog komada nakita iskazati ljubav, važno je napomenuti kako samo visokokvalitetni nakit ima stabilnu vrijednost. Kada odaberete komad nakita vrhunske kvalitete, pametno ulažete svoj novac. U tom smislu zlato (žuto, bijelo i crveno) i platina imaju vrlo stabilnu vrijednost. Dijamanti i obojeno drago kamenje poput safira, rubina ili smaragda povećavaju, naravno, njihovu vrijednost. No kako bi bili sigurni da pametno ulažete svoj novac, najvažnije je uvijek i bez iznimke kupovati od pouzdanog dobavljača.
Sadržaj omogućio Prahir
