Mnoga je pozitivna priča ispričana na štandovima u središtu Koprivnice, od proizvođača meda i medičarskih proizvoda, koji se uspijevaju nositi s lošom klimatskom godinom i nelojalnom konkurencijom u velikim trgovačkim lancima, preko proizvođača domaćih čajeva poput obrta Pampa tea, koji je ušao u više od 300 hrvatskih ljekarna, ili jedinstvene proizvodnje tjestenine s koprivom pod okriljem ugostiteljskog obrta Klas, pa do inventivne ekipe iz tvrtke P&Got, koja je svoj brend uporabnih predmeta s motivima s podravskih nošnja pod brendom Etnokaj uspješno lansirala u specijaliziranim dućanima širom zemlje.

Paletu domaćih medova i proizvoda od meda predstavio je iskusni pčelar Marijan Hrženjak, vlasnik istoimenog OPG-a, koji od tog posla živi već gotovo 20 godina i na vlasitu imanju ima oko 200 košnica. "Unazad sedam godina pčelarstvo je palo na koljena. Nešto se dogodilo u klimatskom smislu, a vrijeme je za ovaj posao najvažnije. Proljeće je lijepo krenulo, no onda je stigao mraz baš kada su cvjetovi bagrema bili u punome cvatu. Zbog toga ću ove godine proizvesti oko tonu i pol meda, a ne planiranih pet do šest tona", požalio se on. Upravo kako bi smanjio ovisnost o jednome proizvodu, ove je godine pokrenuo proizvodnju slastica i kolača s medom, koje je prezentirao na koprivničkome festivalu. " Poslovanje baziram na kvaliteti onoga što nudim i jamčim da su moji proizvodi iznimni", rekao je Hrženjak i dometnuo kako red u medarskoj branši kvari nelojalna konkurencija koja uvozi jeftin med, čija se kvaliteta ne može mjeriti s domaćim.

Tekstilci iz Etnokaja
Kolekciju uporabnih predmeta inspiriranih etnografskim uzorcima hrvaske baštine pod brendom Etnokaj predstavila je korivnička tvrtka P&Got. Riječ je o tekstilnim proizvodima poput čarapa, kuhinjskih krpa, pregača i zimskih kapa te keramičkih šalica na kojima su motivi s podravskih i prekodravskih nošnja. " Imamo vlastiti dizajnerski studio, a u proizvodnji surađujemo isključivo s domaćim partnerima, tako da se u cijelosti radi o hrvatskim proizvodima. Krenuli smo lani i već smo se uspjeli proširiti na zagrebačke i varaždinske trgovine i zasad smo zadovoljni", kazao je vlasnik Nikola Terzić. Kao mladi poduzetnik prati mogućnosti koje se u poticanju poduzetništva nude na lokalnoj i državnoj razini. "Čini mi se da se na poduzetničkom planu u Hrvatskoj u zadnje vrijeme osjeća pomak nabolje, očito nam nema druge", rekao je Terzić, koji planira širiti brend Etnokaj, a ima i ideja u drugim branšama te ih namjerava razviti. Jedinstvene proizvode iz segmenta domaće zdrave hrane prezentirao je koprivnički ugostiteljski obrt Klas. Radi se o jelima napravljenima s biljkom po kojoj je grad Koprivnica dobio ime, a pod brendom Zeleni obrok zdravlja.

" Proizvodimo peciva, kolače i tjesteninu s koprivom, bez konzervansa i umjetnih boja. Kopriva je jako ljekovita i zdrava biljka i trebalo bi je koristiti svaki dan. Puna je minerala i željeza, poznata je kao čistač krvi i uopće organizma", rekla je Božidarka Sušanj, zaposlenica Klasa. Proizvodnja se obavlja ručno, onako kako su to radile naše bake. "Pripremamo veću investiciju u pogon koji bi automatizirao proizvodnju jer tržište je prepoznalo naše proizvode. Najveće tržište nam je Zagreb i prisutni smo u tamošnjim dućanima zdrave hrane. Naročito su dobro prihvaćeni naši rezanci od koprive, od koprive i vrganja ili konoplje te rezanci od rajčice i s kakaom", kazala je Božidarka Sušanj iz obrta Klas.Jadranka Piršljin iz Čazme, vlasnica obrta Piršljin, naslijedila je radionicu za proizvodnju gumene galanterije od oca, koji je posao gradio više od 35 godina. Njihovi proizvodi koriste se u poljoprivredi, mesnoj, prehrambenoj i drugim industrijama.

"Što se kvalitete tiče, znamo se šaliti kako su nam proizvodi prekvalitetni jer kad mušterija kupi neki dio, nema potrebe za novim desetak godina. U svakom slučaju, borimo se s jeftinom i nekvalitetnom konkurencijom s Istoka", kazala je ona. Festivalu poduzetništva pridružila se čim je čula za taj projekt te je već sudjelovala na sajmu u Zadru. "Od gradske uprave dobili smo financijsku podšku za odlazak na sajmove i jako mi se sviđa ovakav vid promocije, od toga doista imamo koristi", veli mlada obrtnica. U daljnjem razvoju biznisa dobro bi joj, kao i drugim malim poduzetnicima, došao jeftin izvor novca. Zasad nije koristila kanale koji vode do novca Europske unije. "Za nas male poduzetnike u puno projekata i najniži iznosi poticaja preveliki su budući da je potrebno imati vlastito učešće", rekla je Jadranka Piršljin.

Kooperanti za uzgoj bilja
Paletu domaćih biljnih čajeva pod brendom Pampa Tea predstavio je istoimeni koprivnički obrt, koji se tim vidom proizvodnje bavi već 16 godina. Njihove mješavine prisutne su u više od 300 hrvatskih ljekarna, a putem interneta narudžbe dobivaju iz cijelog svijeta. "Imamo 16 vrsta čajnih mješavina, a za njih koristimo oko 80 vrsta ljekovitih biljaka, koje nabavljamo isključivo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, osim kadulje, koja nam dolazi s trogirskog područja. Razvili smo već mrežu kooperanata koji za nas uzgajaju bilje, a također smo razvili posebne metode sušenja, prerade i sjeckanja, kojima smo poučili naše kooperante. Gledamo da imamo najkvalitetnije sirovine isključivo iz domaćih izvora", veli vlasnik Krešimir Krznarić i objašnjava da se čajevima ne može baviti netko tko ih uistinu ne voli, a u tom biznisu nema brze zarade uz malo rada.

U obrtu Pampa Tea najavljuju veliku investiciju, planiraju nabaviti najmoderniju dostupnu liniju za pakiranje čajeva. "Želimo biti inovativni i pratiti trendove, smatramo da je u tome ključ uspjeha", rekao je Krznarić. Od Dubrovnika, u kojemu je u ožujku startala Moja poduzetna Hrvatska, preko Šibenika, Sv. Ivana Zeline, Velike Gorice, Trilja, Virovitice, Daruvara, Ludbrega, Krapine, Vinkovaca, Labina, Zadra, Zaprešića, Makarske do Koprivnice pokazalo se da Hrvatska itekako ima što pokazati na polju malog poduzetništva, obrtništva i OPG-ova i da je teza kako Hrvati nisu vični ulasku u poduzetničke vode samo zabluda.

Doduše, taj sektor nije imun na probleme – a tu se ističu manjak poticajnih izvora, jeftinih kredita, neuređenost tržišta u pojedinim branšama te porezna presija – ali to nisu stvari koje se ne mogu popraviti, smatraju poduzetnici, među kojima se našao veliki broj mladih i školovanih ljudi prepunih entuzijazma. Projekt Moja poduzetna Hrvatska naišao je na široku podršku, pa su se kao partneri uključili ne samo gradovi i županije u kojima je festival gostovao, nego i Hrvatska gospodarska, Obrtnička te Poljoprivredna komora, Hrvatska zajednica županija te brojne velike tvrtke poput Vipneta, Carlsberga Croatije ili PBZ-a.