Međunarodni multimedijalni novinarski festival Fažana Media Fest, koji se, u trećem izdanju, ove godine održao od 6. do 12. rujna, u fokus je stavio moć medija kao glavnu temu i okosnicu događanja, što se pokazalo posebno važnim uslijed krize kada su novinari suočeni ne samo s cenzurom i ograničenjima, već i financijskim posljedicama i na medije i na kulturu.

Svjestan važnosti ove teme, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je na Media Festu raspravu s hrvatskim europarlamentarcima o europskim fondovima i bespovratnim sredstvima za medije, tim više što krajem rujna u EP-u slijedi glasanje o pomoći kulturi i medijima s obzirom na to da je kreativna industrija bila jedna od najugroženijih uslijed pandemije. Naime, EP je u svibnju ove godine odobrio najveći proračun dosad za kulturni i kreativni sektor – 2,5 milijardi eura za razdoblje 2021-2027. godine, u okviru programa Kreativna Europa.

Željana Zovko, članica Odbora za kulturu, očekuje da će novi program omogućiti bolje uvjete i mogućnost stvaranja za umjetnike.

“Potičemo da se više priča o tužbama i problemima novinara, što nije naišlo na odjek na europskoj razini. U Europi raste broj ograničenja sloboda novinara, broj tužbi koje su neutemeljene. Zalažemo se da se njima stane na kraj i da se dopusti što veća sloboda istraživačkom novinarstvu. Danas su novinari, koji predstavljaju stup demokracije, pod ograničenjem i pritiskom uredničke politike i zahtjeva marketinških agencija”, rekla je Zovko.

Član odbora za kulturu Predrag Fred Matić rekao je da se u Europi osam milijuna ljudi bavi kulturom i umjetnošću, zbog čega je važno obratiti pažnju na sve koji su dio te industrije. Uz to se osvrnuo i na tužbe novinara u Hrvatskoj, prema čemu smo pri vrhu EU s Mađarima i Poljacima.

Digitalniji, zeleniji, uključiviji…

“Najčešće novinare tuže oni koji su u zatvoru ili na putu da tamo završe”, naglasio je Matić. Ustvrdio je potom da će od 2,5 milijarde eura europske pomoći kulturi na medije otići 58%.

Kreativna Europa naglasak stavlja na kulturu raznolikosti, potrebe i izazove kulturnih i kreativnih sektora (KKS), te doprinosi KKS-u da bude digitalniji, zeleniji, otporniji i uključiviji.

Anera Stopfer, voditeljica Službe za Kreativnu Europu, objasnila je detaljnije kako se prijaviti na program Kreativne Europe podijeljen u tri potprograma – kultura, mediji i međusektorski program. Predstavila je i pluralističku medijsku platformu za koju tvrdi da uvažava visoke standarde medijske produkcije i koja radi na medijskoj pismenosti. “Cilj je čuvati, razvijati i promicati europsku kulturnu i jezičnu raznolikost i baštinu, povećati konkurentnost i gospodarski potencijal kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora. Kroz novinarsko partnerstvo želi se poboljšati ekonomski održivo profesionalno novinarstvo, istaknuti izazove i mogućnosti koje proizlaze iz transnacionalnih suradnji, pomoći širem europskom medijskom sektoru da ostane održiv i ojačan, doprinijeti vjerodostojnom izvještavanju o tekućim događajima informiranoj i uključivoj demokratskoj raspravi, razvoju vještina i zapošljavanju stručnjaka za novinske medije i novinare”, pojasnila je.

Uvijek će biti interakcije s publikom

Gostujući umjetnici na Fažana Media Festu predstavili su pobliže izazove s kojima su se suočavali, zaključivši da nikada neće postojati samo digitalna kultura jer većina sadržaja iziskuje interakciju s publikom. Europski parlament također redovito objavljuje ankete Eurobarometra o javnom mnijenju, praćenju očekivanja građana, zabrinutosti i o namjeri glasanja, a najnoviji koji su predstavili bio je u kolovozu. Istraživanje pokazuje jasnu javnu potporu za transparentnost i učinkovitu kontrolu sredstava iz programa NextGenerationEU. Prema rezultatima, 53% građana u potpunosti se slaže s tim da mora postojati učinkovita kontrola, a daljnjih 32% uglavnom se slaže. Na razini EU samo 8 % ispitanika ne dijeli ovo mišljenje. U Hrvatskoj se s potrebom postojanja učinkovite kontrole u potpunosti slaže 60% ispitanika, uglavnom 30%, a ne slaže se njih 8%.

Građani EU pozitivno ocjenjuju program oporavka Europske unije vrijedan 800 milijardi eura: tri od pet građana (60%) vjeruje da će paket NextGenerationEU pomoći njihovoj zemlji u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije koronavirusa. Više od polovine ispitanih građana (59%) također smatra da će program pomoći njihovoj zemlji da se bolje pripremi za buduće izazove. U tom svjetlu, istraživanje ukazuje da 53% europskih građana ima pozitivan stav prema EU, a samo 19% prilično ili vrlo negativan stav. U Hrvatskoj 64% građana vjeruje da će sredstva NextGenerationEU pomoći u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije, a 62% vjeruje da će novac biti koristan i u pripremi za suočavanje s budućim izazovima. Više od polovine ispitanika u Hrvatskoj (55%) ima pozitivnu predodžbu EU, a 14% negativnu.