Kojim je inicijativama Europska komisija u aktualnom mandatu poduprla europsku industriju kao ključni pokretač digitalne i zelene tranzicije?

Brojne su inicijative kojima smo tijekom posljednjih pet godina poduprli europsku industriju na putu digitalne i zelene tranzicije. Ambicioznim europskim zelenim planom već smo na samom smo početku mandata postavili ciljeve klimatski neutralne ekonomije do 2050. Kroz digitalnu strategiju osmislili smo ulaganja u razvoj digitalne infrastrukture i vještina na europskom tržištu. Industrijskom strategijom sustavno smo radili na povećanju globalne konkurentnosti i otpornosti europske industrije, posebno u sektorima zelenih i digitalnih tehnologija. Moram spomenuti i program InvestEU kojim su mobilizirane investicije u održive projekte s proračunom od 26,2 milijarde eura, dok smo kroz Fond za pravednu tranziciju vrijedan 17,5 milijardi eura regijama ovisnim o fosilnim gorivima nastojali olakšali prelazak na zelenu ekonomiju. Zelena tranzicija košta, a naše geslo kako nitko iz nje ne smije biti izostavljen. U Hrvatskoj se rezultat ovih naših napora dobro vidi kroz projekte poput, primjerice, vjetroparka u Senju, vjetroelektrane u Pometenu Brdu ili pak solarnog parka u Visu te kod razvoja solarnih elektrana na više lokacija u Dalmaciji.

Možete li nam reći više o Uredbi o industriji s nultom neto stopom emisija? Na koje će načine ova Uredba pomoći povećati proizvodnju tehnologija važnih za postizanje klimatske neutralnosti?

Ovom Uredbom koja je usvojena u travnju 2024. želimo povećati proizvodni kapacitet Unije u tehnologijama potrebnim za postizanje klimatske neutralnosti kontinenta do 2050. Riječ je, primjerice, o proizvodnji solarnih ploča, vjetroturbina, dizalica topline, baterija, elektrolizatora i nuklearne tehnologije. Uredba obuhvaća i mjere za ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i inovacije kako bismo u roku od tri godine u Europi osposobili 100,000 radnika za rad u industriji s nultom neto stopom emisija i poduprli uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija u državama članicama Unije. Uredba će u svim članicama ubrzati i postupak izdavanja dozvola za zelene projekte, ali i olakšati pristup financiranju kroz europske programe poput InvestEU i Horizon Europe.

Je li Europska unija kroz regulatorni okvir za digitalno doba uspjela pripremiti građane i tvrtke u Europi za novu, digitalnu industrijsku revoluciju?

Odgovor je bez ikakve sumnje – da. Europa je u aktualnom mandatu Komisije postala svjetski predvodnik kad je riječ o pravima građana na internetu. Uredbom o digitalnim uslugama utvrdili smo osnovna načela za sva digitalna poduzeća u Europi i jasno definirali prava korisnika. Definirali smo i posebne odgovornosti velikih internetskih platformi za sadržaj koji objavljuju i šire kako bismo, primjerice, pomogli u borbi protiv govora mržnje i dezinformacija te zaštitili maloljetnike. Uredbom o digitalnim tržištima osigurali smo da velika digitalna poduzeća posluju pošteno te da poduzećima iz EU-a jamče transparentnost i pravnu sigurnost.

Osim toga, Europa je postala prvi kontinent s posebnim zakonom o umjetnoj inteligenciji koji će našim poduzećima pomoći da postanu predvodnici u razvoju pouzdane umjetne inteligencije. Međutim, nismo tu samo kako bismo regulirali, već i kako bismo poticali inovacije. Kroz program Digitalna Europa s proračunom od 7,5 milijardi eura u aktualnom razdoblju ulažemo u ključne digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije, kvantnog računalstva i kibernetičke sigurnosti diljem EU-a.

Kako je moguće institucionalno podržati startup tvrtke u Europi? Što nam možete reći o inicijativi Europske komisije «Startup Europe»?

Europska komisija kroz inicijativu “Startup Europe” pruža značajnu podršku tvrtkama koje još traže svoj model poslovanja. Ova naša inicijativa povezuje startupove, investitore, akceleratore i korporacije diljem Europe kako bi se stvorio snažan ekosustav inovacija. “Startup Europe” nudi razne oblike podrške, uključujući financiranje kroz programe Horizon Europe i InvestEU, pristup tržištima i stručnjacima te promovira prekograničnu suradnju u cijeloj Europi. No veliki dio podrške je, naravno, i na državama članicama. U Hrvatskoj tako pozdravljamo nacionalni program “InvestCroatia” koji dodatno olakšava pristup investicijama i podržava rast novih poduzeća kroz pravne savjete i mentorstvo. Uspješni hrvatski start-up Infobip, globalni lider u komunikacijskim tehnologijama koji je iz start-upa uspješno izrastao u jednoroga, za svoj poslovni rast i razvoj iskoristio je i ovu podršku.

Kakvo je stanje zajedničkih europskih podatkovnih prostora? Što Europska komisija poduzima kako bi se aktivirao golemi potencijal inovacija temeljenih na podacima?

Aktivno radimo na uspostavi zajedničkih europskih podatkovnih prostora. U fazi su razvoja sektorski podatkovni prostori za zdravstvo, energetiku, poljoprivredu i mobilnost, a omogućuju nam siguran i učinkovit protok podataka između različitih dionika diljem Europe. Kroz Uredbu o upravljanju podacima uspostavili smo na europskoj razini okvir za pouzdanu razmjenu podataka, dok nam Uredba o podacima osigurava pravedan pristup i korištenje podataka. Cilj je ove europske legislative učinkovitije paneuropsko umrežavanje baš radi nevjerojatnih mogućnosti inovacija temeljenih na podacima u cijeloj Europi.

Kako bih Vašim čitateljima približila princip rada ovih projekata koji koriste napredne analitičke alate za učinkovito upravljanje resursima, spomenut ću kako u Hrvatskoj na podatkovnom principu funkcionira sustav e-Građani. On tako integrira brojne podatke radi lakšeg pristupa javnim uslugama i jednostavnije komunikacije s javnom upravom.

Što je to europski kodeks ponašanja za energetsku učinkovitost u podatkovnim centrima?

Bez podatkovnih centara nema digitalne revolucije. Ova postrojenja trenutno troše oko 45 TWh, što čini otprilike 1,6  posto ukupne potrošnje električne energije u EU-u. Iako se brojke za sad ne čine zabrinjavajućima, ključno je aktivno djelovati kako bi se ova potrošnja ograničila i kako bi dala svoj udio u postizanju nulte neto stope emisija do 2050. Zato je Komisija i osmislila ovaj kodeks, dobrovoljni program koji promiče najbolje prakse za poboljšanje energetske učinkovitosti. Cilj je smanjiti energetsku potrošnju podatkovnih centara kroz korištenje energetski učinkovitih tehnologija i operativnih praksi. Sudionici kodeksa obvezali su se na provedbu konkretnih mjera kao što su optimizacija hlađenja, korištenje obnovljivih izvora energije i napredne metode upravljanja energijom. Ove mjere znatno smanjuju njihove operativne troškove, ali i ugljični otisak.

Koje su ključne strateške smjernice za financiranje istraživanja i inovacija u Europskoj uniji?

One su prvenstveno mapirane kroz program Obzor Europa „težak“ čak 95,5 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. Fokus programa je na tri glavna stupa: znanstvenoj izvrsnosti, globalnim izazovima i industrijskoj konkurentnosti te inovativnoj Europi. Prvi stup podržava osnovna istraživanja i razvoj vrhunskih istraživačkih infrastruktura, drugi financira istraživanja usmjerena na društvene izazove poput zdravlja, klimatskih promjena i digitalne transformacije, dok treći potiče inovacije i suradnju između akademske zajednice, industrije i malih i srednjih poduzeća. U Hrvatskoj neki od projekata financiranih kroz program Obzor Europa uključuju, primjerice, istraživanje u biotehnologiji i zelenoj energiji, dodatno doprinoseći konkurentnosti i održivom razvoju. Vjerujemo kako će u budućnosti iz istraživačkih institucija u Hrvatskoj prijava na ovaj program biti još i više.

Kakve je projekte moguće financirati iz središnjeg programa “Obzor Europa” Europske komisije?

Program Obzor Europa može financirati širok spektar projekata koji se bave ključnim društvenim, tehnološkim i industrijskim izazovima. Financirati se mogu projekti usmjereni na klimatske promjene, digitalizaciju, zdravstvo, energetiku, poljoprivredu, mobilnost i sigurnost. Primjeri uključuju razvoj novih medicinskih terapija, održivih energetskih rješenja, pametnih gradova i inovativnih poljoprivrednih tehnologija. Projekti financirani iz ovog programa ne samo da pridonose tehnološkom napretku, već potiču gospodarski rast, jačaju daljnje inovacije, ali i stvaranje novih radnih mjesta u istraživačkom i znanstvenom sektoru, ali i mnogo šire od njega.

Koji će biti prioriteti Europske komisije u idućem mandatu kad govorimo o jačanju pametnih industrija u Europi?

Fokus će bez sumnje biti na daljnjim ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju, s naglaskom na razvoj i primjenu novih tehnologija poput umjetne inteligencije, kvantnog računalstva i Interneta stvari. Komisija će, kako joj njena institucionalna uloga nalaže, raditi na jačanju regulatornog okvira da bi osigurala sigurnost i konkurentnost digitalnog tržišta. Poticat će razvoj digitalnih vještina i cjeloživotno učenje kako bi radna snaga u cijeloj Europi bila spremna za izazove budućnosti. Svakako vjerujem da je potrebno nastaviti podržavati inovacije kroz osiguranje adekvatnih sredstva za istraživanje i razvoj, ali i jačati suradnju među različitim sektorima i regijama unutar Europe radi održive i uključive industrijske transformacije. Krajnji nam je cilj razvoj globalno još konkurentnije digitalne i zelene Europske unije.

*Sadržaj omogućilo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj