Francuska nevladina organizacija Bloom upozorava na “zdravstveni skandal velikih razmjera” zbog razine žive u konzerviranoj tuni. Njihova istraga, objavljena u listopadu, odjeknula je diljem svijeta. Hoće li to potaknuti promjene u europskom zakonodavstvu?

Francuska organizacija Bloom nasumično je testirala 148 konzervi tune iz pet europskih zemalja, otkrivši kontaminaciju živom u svim uzorcima.

Jedna od deset konzervi premašila je dopuštene razine za svježu tunu, dok su neki uzorci sadržavali čak četiri puta više od dopuštenog praga.

Njihovo izvješće ponovno je otvorilo raspravu o sigurnosti hrane u Europi, prenosi N1.

Glavna autorica izvješća je 25-godišnja biokemičarka Julie Guterman. Osim što je radila na uzorcima tune koje je Bloom analizirao u vanjskom laboratoriju, istraživala je dokumente FAO-a, WHO-a i EU-a sve do 1960-ih kako bi razumjela kako je postavljen limit od 1 miligrama žive po kilogramu.

Zaključila je da su granice postavljene uz suradnju javnih vlasti i lobija tune.

“Javne vlasti su pogledale razinu kontaminacije živom u tuni i postavile regulative na toj razini. Drugim riječima, postavili su maksimalnu razinu žive u tuni koja omogućuje prodaju svih zaliha tune, koje su visoko kontaminirane živom, ali ne i zaštitu javnog zdravlja,” rekla je Guterman.

“Jer da smo postavili stvarnu razinu zaštite za javno zdravlje, ona bi bila znatno ispod one koju je postavila Europska unija.”

“Naš prioritet je uvesti u francuski zakon da od sada primjenjujemo najstrože postojeće standarde za živu, koji vrijede za druge vrste riba, i na tunu, a zatim braniti ovu mjeru pred Europskom komisijom,” dodala je.

Bloom se udružio s drugom francuskom organizacijom Foodwatch kako bi pokrenuli kampanju pritiska na nacionalne i europske vlasti za promjenu postojećih pravila.

Hoće li Bloomova istraga uspjeti osigurati strože europske mjere za kontroverznu hranu poput tune? Euronews su upitali glasnogovornika EU-a za zdravlje i sigurnost hrane hoće li sniziti trenutne granice žive u tuni s 1 miligrama po kilogramu na 0,3.

“Proveli smo analizu za 25 vrsta riba 2022., ne za tunu, ali sve temeljeno na principu ‘što je razumno ostvarivo’,” objasnio je glasnogovornik EU-a za zdravlje i sigurnost hrane Stefan de Keersmaecker.

Na pitanje što znači “razumno ostvarivo,” odgovorio je: “Ako postavite granice prenisko, rizik je da će sva ulovljena riba postati neupotrebljiva za konzumaciju. Stoga morate pronaći ravnotežu između zaštite potrošača od unosa zagađivača i osiguravanja dostupnosti ribe na tržištu.”

Je li ovo onda pitanje zaštite tržišta pod pritiskom lobija tune?

“Ne, to nije točno,” rekao je de Keersmaecker. “Razmatramo dvije iznimno važne prioritete koje prevodimo u maksimalne granice za sve vrste riba.”

“S jedne strane, zaštita potrošača od kontaminanata, uključujući živu. S druge strane, osiguravanje da potrošači i dalje mogu uživati u prednostima konzumacije ribe,” objasnio je.

Ipak, glasnogovornik EU-a dodao je da granice za tunu nisu uklesane u kamen: “Uvijek se mogu sniziti ako postoje znanstveni dokazi koji jasno upućuju na potrebu smanjenja maksimalne razine zagađivača.”

Na pitanje postoje li dovoljni dokazi koji zahtijevaju snižavanje granica žive u tuni, objasnio je da se Komisija oslanja na mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

De Keersmaecker je dodao kako neće komentirati jedno izvješće neke nevladine organizacije, već pje ozvao na provjeru znanstvene valjanosti takvih zaključaka “sa znanstvenicima”.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), odgovorna za procjenu rizika povezanih s određenim zagađivačima, na temelju kojih Europska komisija postavlja granice, izjavila je za Euronews da nisu zaprimili nikakve zahtjeve za ažuriranjem svog mišljenja iz 2012. o rizicima žive u hrani.

Međutim, EFSA očekuje uskoro zaprimiti novi zahtjev za procjenu rizika i koristi povezanih s konzumacijom ribe.