Tijekom 2022. godine vjetar i sunce proizveli su rekordnih 22 posto ili jednu petinu električne energije u EU, čime su prvi put pretekli energiju iz fosilnog plina čiji je udio bio 20 posto, zadržavši se iznad energije iz ugljena koja je iznosila 16 posto.
Rezultati su to analize koju je predstavio nezavisni europski energetski think tank institut Ember u svojemu European Electricity Review u kojem analizira cjelogodišnju proizvodnju električne energije i podatke o njezinoj potražnji za 2022. godinu u svim zemljama EU-27.
Zaključak je da je politički odgovor Europe na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. bio ubrzanje energetske tranzicije. Sada je fokus na brzom smanjenju potražnje za plinom, istovremeno s postupnim ukidanjem ugljena.
Ipak, prelazak s fosilnih goriva tijekom 2022. stavljen je na čekanje zbog dvostruke krize u europskom elektroenergetskom sustavu. Nezapamćena suša diljem Europe dovela je do najniže razine proizvodnje hidroelektrana još od 2000., a uz to je došlo i do neočekivanih prekida rada francuskih nuklearnih elektrana baš u vrijeme kad su se zatvarale one u Njemačkoj.
To je stvorilo veliki jaz u proizvodnji u iznosu od 185 TWh ili 7 posto ukupne europske potražnje za električnom energijom u 2022. Većina toga, odnosno pet šestina, nadoknađena je većom proizvodnjom iz vjetra i sunca te padom potražnje za električnom energijom, ali preostali dio je nadoknađen povećanjem proizvodnje iz fosilnih goriva. S obzirom na to da je ugljen bio jeftiniji od plina, činio je veći udio u tome, rastom od 7 posto.
Većina ugljena neiskorištena
Analizirajući okolnosti Ember u svom izvješću zaključuje da je situacija mogla biti mnogo gora. Ipak, vjetar, sunce i pad potražnje za električnom energijom spriječili su mnogo veći povratak ugljena. Ovako, on se nije pokazao značajnim: energija iz ugljena porasla je za samo 1,5 postotnih bodova i proizvela 16 posto električne energije u EU 2022., što je ostalo ispod razine iz 2018. godine.
Porast proizvodnje energije iz ugljena od 28 TWh u EU doprinio je samo 0,3 posto globalnoj proizvodnji ugljena. Proizvodnja ugljena bilježi pad u zadnjem kvartalu 2022. godine. Manja je za 6 posto (-9,6 TWh) od rujna do prosinca u usporedbi s istim mjesecima 2021. To je prvenstveno uzrokovano padom potražnje za električnom energijom. Čak 26 elektrana na ugljen koje su u funkciju vraćene zbog hitnog stanja pripravnosti imalo je prosječnu iskorištenost od samo 18 posto tijekom četvrtog tromjesečja 2022. Devet od tih 26 elektrana nije imalo nikakvu proizvodnju.
To je značilo samo 0,9 posto doprinosa proizvodnji energije iz ugljena u EU-u 2022. Unatoč uvozu 22 milijuna tona dodatnog ugljena tijekom 2022., EU je iskoristio samo trećinu toga, dok je višak od dvije trećine ostao neiskorišten. Proizvodnja energije iz solara porasla je za rekordnih 39 TWh (+24%) u 2022., što je pomoglo u izbjegavanju troškova za plin od 10 milijardi eura.
Razlog tome je rekordan broj novoinstaliranih solarnih elektrana. U 2022. ih je bilo 41 GW, što je čak 47 posto više u odnosu na one koje su instalirane tijekom 2021. godine. Dvadeset zemalja EU-a prošle je godine postiglo svoj najveći udio solarne energije ikada. Nizozemska je bila vodeća, proizvodeći 14 posto svoje energije iz solarnih elektrana, čime je prvi put premašila proizvodnju električne energije iz ugljena.
Grčka je u listopadu pet sati radila isključivo na obnovljivim izvorima energije i očekuje se da će do kraja 2023. postići svoj cilj solarnog kapaciteta od 8 GW koji je bio postavljen za 2030. godinu.
Solarne elektrane proizvele su 7,3 posto, odnosno 203 TWh električne energije u EU-u 2022., što je porast u odnosu na 5,7 posto u 2021. Budući da je zbog suše proizvodnja hidroelektrana bila minimalna, a nuklearna proizvodnja smanjena zbog ograničenja temperature vode, solarna energija se pokazala pouzdanim izvorom potrebne proizvodnje.
Promjene dolaze brzo
Proizvodnja fosilnih goriva porasla je za 3 posto u 2022. godini, ali na temelju najnovijih projekcija, to se neće ponoviti 2023. EDF (Électricité de France) predviđa da će se mnoge od francuskih nuklearnih elektrana vratiti u rad 2023., a mnoge su već ponovno u pogonu.
Europska industrija vjetra i sunca pokazuje da bi proizvodnja energije iz sunca i vjetra trebala porasti za oko 20 posto, proizvodnja energije iz hidroelektrana se gotovo normalizirao, a potražnja za električnom energijom vjerojatno će nastaviti padati. Jedina kočnica bit će pad proizvodnje nuklearne energije dok Njemačka zatvara svoja nuklearna postrojenja.
Na temelju ovih indikacija, Ember procjenjuje da bi proizvodnja fosilnih goriva u 2023. mogla pasti za 20 posto. Past će proizvodnja ugljena, ali još brže će pasti proizvodnja plina, jer se očekuje da će ostati skuplja od ugljena najmanje do 2025. To će pak pomoći u smirivanju europskih tržišta plina dok se Europa prilagođava životu bez ruskog plina. “Europa je izbjegla najgori dio energetske krize.
Europska tranzicija na čistu energiju izlazi iz ove krize jača nego ikad. Ne samo da su europske zemlje još uvijek predane postupnom ukidanju ugljena, nego sada nastoje ukinuti i plin. Energetska kriza nedvojbeno je ubrzala europsku tranziciju električne energije. Europa hrli prema čistom, elektrificiranom gospodarstvu, a to će u potpunosti biti vidljivo 2023. Promjene dolaze brzo i svi moraju biti spremni za njih”, istaknuo je Dave Jones, voditelj tima autora izvješća Ember.
Za 2023. godinu EMBER predviđa oporavak proizvodnje energije iz hidroelektrana, povratak francuskih nuklearnih elektrana, brzani razvoj vjetra i sunca, kao i vjerojatni nastavak pada potražnje za električnom energijom tijekom sljedećih mjeseci. U 2023. Europa će svjedočiti, procjenjuju u ovom think tanku, ogromnom padu fosilnih goriva – energije na ugljen, ali posebno energije na plin.
