Kada je porez u pitanju, bogati Norvežani ipak nisu veliki domoljubi. Kako navodi Financial Times pozivajući se na službene statistike, tijekom ove godine više od 30 norveških milijardera i milijunaša odjavilo je svoje prebivalište u toj skandinavskoj državi i prijavilo prebivalište u Švicarskoj. Među njima je Kjell Inge Røkke, nekada najbogatiji Norvažanin čiji se poslovi protežu od ribarstva do naftne industrije. Osim u Švicarsku, dio norveških bogataša od poreznika se “sklonio” na Cipar te u Italiju i Kanadu.

Novac kojeg nema

Kako sada stvari stoje, egzodus bogataša će se nastaviti – jedan od njih je i Fredrik Haga, 31-godišnji suosnivač milijardu dolara vrijedne kompanije Dune koja se bavi podacima o kriptovalutama koji je FT-u otkrio da je tijekom vikenda i formalno prijavio svoje prebivalište u švicarskom kantonu Zug. “Morao sam izabrati: hoću li imati sjedište u Norveškoj ili želim da moja kompanija uspije? Ne radi se o tome da ne želim platiti porez. Radi se o tome da moram platiti porez na novac koji nemam”, kazao je Haga. U srcu problema porezna je reforma u koju kreće vlada u Oslu, a za koju bogati Norvežani, ali i porezni stručnjaci tvrde da će narušiti konkurentnost države.

Naime, sva imovina vrednija od 1,7 milijuna kruna (oko 170.000 eura) oporezivat će se po stopi od 1,1 posto. Švicarska s druge strane također oporezuje bogataše, ali strani državljani koji prijave prebivalište mogu dobiti poseban tretman. Za poduzetnike poput Hage, koji većinu osobne imovine imaju vezanu za kompaniju, porezna struktura im omogućuje isplatu velikih dividendi ili čak prodaju udjela u kompaniji. Međutim, iako Dune brzo raste, i dalje je gubitaš, pa Haga nema mogućnost isplate dividende, a ne želi ni prodati udjel u tvrtki.

”Moram ili uzeti novac iz kompanije ili se preseliti”, kaže Haga koji se pribojava da će idući iznos poreza koji će morati platiti norveškoj državi za nekoliko puta premašivati njegov raspoloživi dohodak. Skupina bogataša koja je ove godine napustila Norvešku ukupno “teži” 29 milijardi kruna, a lani je platila 550 milijuna kruna poreza. Koliko je porez na imovinu prestrašio norveške bogataše dovoljno govori podatak da ih je ove godine otišlo više nego u posljednjih 13 godina, izračunao je dnevni list Dagens Naeringsliv. Kjell Inge Røkke, koji je u rujnu preselio u Lugano, a lani platio 181 milijun kruna poreza, odbio je komentirati svoje motive.

Ometanje poduzetništva

Nakon što je Francuska 2018. ukinula porez na imovinu zamijenivši ga porezom na nekretnine, Norveška je ostala jedna od rijetkih država u Europi koja dodatno oporezuje bogataše. “To ometa norveško poduzetništvo na sve moguće načine. Prisiljava vlasnike poduzeća da isplaćuju dividende koje su nerijetko veće od godišnje dobiti. Time se u suštini povećava nevoljkost za investicije”, pojašnjava Mathilde Fasting, porezna stručnjakinja think-tanka Civita.

Fasting kaže kako će se porez na imovinu poduzeća vjerojatno ove godine udvostručiti u odnosu na godinu ranije dok je porez na dividendu povećan za 50 posto. K tome, uskoro će biti usvojen i “izlazni porez”, dizajniran kako bi demotivirao bogataše od selidbe u inozemstvo. Iako Norveška nikada u očima poduzetnika nije percipirana kao zemlja izraženog političkog rizika, vlasnici poduzeća u sve većem broju smatraju kako situacija što se tiče poreza može biti i još gora, imajući u vidu da sadašnja vlada ima još nekoliko godina mandata, zaključuje Fasting.