Do prvih objava rezultata poslovanja banaka u prošloj godini treba pričekati još koji tjedan, ali za taj sektor 2023. bila je itekako dobra, s profitabilnošću na razinama koje nisu zabilježene više od desetljeća.

I u slučaju Hrvatske ti pokazatelji su lani bili osjetno iznad dugogodišnjeg prosjeka od oko 1,1 posto povrata na imovinu (ROA) i oko 8 posto povrata na kapital (ROE). Nakon 2022. koja je još bila oko tih prosjeka, u prvih devet mjeseci 2023. povrat na aktivu je skočio na 1,9, a prinos na kapital na 16,9 posto.

Naime, uz 3-postotni porast ukupne imovine (na 78 milijardi eura) kreditne institucije su zaključno s krajem rujna iskazale 1,1 milijardu eura dobiti, što je čak 64 posto više nego u istom razdoblju godinu prije.

Razlozi rezultatskog skoka bankarskog sektrora leže ponajprije u snažnom povećanju kamatnih stopa u okviru zaoštravanja monetarne politike, a u cilju svođenja inflacije na ciljanih dva posto. To kratkoročno financijskom sektoru donosi veće prihode, ali dugoročno i značajne rizike, kojima u poslovanju općenito već neko vrijeme pridonose i geopolitičke nestabilnosti.

Ako je suditi prema jučerašnjoj izjavi koju je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde dala za Bloomberg TV u Davosu, prvi korak spuštanja ključnih kamatnih stopa ESB-a mogao bi biti u “kasno proljeće”.

Točnije, kada se dobiju podaci iz ovogodišnjih kolektivnih ugovora o plaćama, koji bi u kontekstu monetarne politike mogli dati jasnije signale o tome kamo idu prihodi kućanstava, a time i inflacija.

S obzirom na razinu kamatnih stopa te inflaciju koja je i dalje viša od ciljane, vlada li u bankarskom sektoru i dalje optimizam? Uglavnom da – reklo bi se iz poruka koje su vodeći ljudi banaka koje posluju na području srednje i istočne Europe odaslali iz Beča, s 29. konferencije “Forum srednje i istočne Europe” u organizaciji Euromoneyja.

Vodeći ljudi banaka koje posluju na području srednje i istočne Europe iznijeli su svoje procjene u Beču na 29. konferenciji ‘Forum srednje i istočne Europe’ u organizaciji Euromoneyja/JOSIPA BAN

“Očekujemo da će se inflacija i kamatne stope normalizirati ove godine. To je dobro jer visoke kamatne stope na kredite dovode do pada potražnje, a to ne može biti dobro ni za koga”, rekla je Alexandra Habeler-Drabek, članica Uprave i CRO Erste Group Banke.

Grigoriy Ananiev, voditelj tržišta za centralu Europu Citija, smatra pak da će ova godina, što se rizika tiče, za Europu biti izazovnija od prethode. Inflacija je, kaže, i dalje viša od željene, a tu je i rat na europskom tlu. Ananiev stoga ocjenjuje da će se usporavanje gospodarskog rasta, koji je već vidljiv u Njemačkoj i Austriji koje su ušle u recesiju, najviše odraziti na srednju i istočnu Europu.

Lukasz Januszewski, član Uprave za korporativno i investicijsko bankarstvo Raiffeisen Bank Internationala, predviđa da će se takva situacija odraziti na viši udio loših kredita banaka u regiji, ali tek u drugoj polovici godine. Procjene UniCredita, doduše, idu u potpuno drugom smjeru. U toj grupaciji predviđaju da će ova regija rasti po stopi od tri posto. Rast će i udio loših kredita, ali po vrlo niskim stopama.

Teodora Petkova, direktorica Grupe UniCredit za SIE, čiji je dio i Zagrebačka banka, smatra da će 2024. ipak biti dobra godina ako se za nju banke dobro pripreme. “Ovo je dobra godina za investicije, a očekuje se i povećana osobna potrošnja”, naglašava Petkova.

’To nikad nisam doživio’
Što se pak investitora tiče, Stanislas Lecat iz Societe Generale, smatra da će se ove godine osjećati kao Alisa u zemlji čudesa. “Trenutno svjedočimo padu kamatnih stopa, koje nisu imale nikakav utjecaj na potražnju niti je njihov rast u prošloj godini doveo do gospodarskog usporavanja. To nikada nisam doživio. Također, sve banke u regiji bilježe dvoznamenkaste stope rasta profita”, istaknuo je Lecat napominjući da je oko 2024. za bankarski sektor – umjereno optimističan.

A kako je ciklus rasta kamatnih stopa utjecao na financiranje država? Što se Hrvatske tiče, on je lani značajno poskupio zaduživanje, posebice kratkoročno. Činjenica da se to u većem dijelu 2023. nije znatnije prelilo na kamate na depozite stanovništva potaknula je državu da se u financiranju okrene građanima nudeći im mogućnost ulaganja u državne obveznice, a potom i u kratkoročne papire, trezorske zapise.

Hrvoje Radovanić, ravnatelj Uprave za upravljanje javnim dugom u Ministarstvu financija, na panelu posvećenom javnom dugu podsjetio je da je država kroz dva “narodna” izdanja prikupila 2,3 milijarde eura – 1,3 milijarde pri izdanju dvogodišnje obveznice te milijardu eura kroz jednogodišnji trezorac. Ukratko, smatra da je okretanje države stanovništvu u financiranju polučilo velik uspjeh.

Radovanić je potvrdio da država namjerava nastaviti s izdanjima državnog duga za retail, tj. male ulagatelje. Prvi sljedeći korak, tj. nova ponuda državnih obveznica za građane očekuje se već u prvom kvartalu ove godine. Radovanović pritom ističe da se u suradnji s Finom ubrzano radi na pripremi tehničke platforme za prodaju obveznica ili trezorskih zapisa digitalnim putem. Platforma će, kaže, vjerojatno biti testirana već u veljači.

Ipak, s obzirom na kretanja tržišnih prinosa, budući kupci državnih vrijednosnih papira vjerojatno ipak neće moći računati baš na prinose kakve su ostvarili u dva lanjska izdanja.

Igra oko prinosa
Primjerice, na dvogodišnji dug oni su trenutno oko 0,4 postotna boda niži nego prlikom lanjskog izdanja narodne obveznice, a približno toliko su u proteklih godinu dana pali i kod 10-godišnje ročnosti duga (trenutno oko 3,3%, što je i dalje tek malo više nego na dvogodišnji).

Usto, među tržišnim akterima ima i očekivanja da bi kratkoročne kamatne stope na tržištu do ljeta mogle pasti na 2,25 posto. “Ako bi se takva predviđanja ostvarila, nisu realne ni dosadašnje stope na nova izdanja, ali država može blago povećati ročnost te tako opet biti ulagački zanimljiva za građane”, kaže Radovanić.