Poznat kao porezni raj i igralište za bogate, Monako ima oko 39.000 stanovnika — od kojih je gotovo sedam od deset milijunaša, prema podacima nekretninske tvrtke Knight Frank. Svi oni smješteni su na području manjem od njujorškog Central Parka.

No, najmanja suverena država na svijetu upravo je povećala svoju površinu za 3 posto.

Novi ‘eko-kvart’ Mareterra, koji je izgrađen u Sredozemnom moru, proširuje površinu ove mikro države za gotovo 15 hektara. Luksuzni kompleks vrijedan 2 milijarde eura (2,1 milijarde dolara) uključuje marinu, šetnicu uz more i niz novih luksuznih stambenih objekata.

Najavljen 2013. godine, opsežan projekt nasipanja zemljišta uključivao je izgradnju betonskih komora, ili caisson-a, u moru, koje su potom ispražnjene od vode i ispunjene s 750.000 metričkih tona pijeska, navodi CNN.

Otprilike polovina umjetno stvorene površine bit će javno dostupna, a sadržavat će park, biciklističke staze, marinu i trgovačke objekte. Mislilo se i na zelene površine pa je na tom području zasađeno 1.000 stabala uvezenih iz Toskane.

Na projektiranju više od stotine apartmana i 10 raskošnih vila u Mareterri bilo je angažirano nekoliko poznatih arhitekata, uključujući Normana Fostera i Tadaa Anda. Talijanski arhitekt Renzo Piano, najpoznatiji po suprojektiranju Centra Pompidou, posudio je svoje ime stambenom objektu koji je njegova tvrtka dizajnirala na tom području, Le Renzo.

prodane gotovo sve stambene jedinice

Buduća luksuzna četvrt u srcu Europe bit će izgrađena doslovno ‘na moru’: Cijena ide do 120.000 eura za kvadrat

Iako cijene nekretnina nisu službeno objavljene, Knight Frank procjenjuje da će cijene u ovom kvartu doseći oko 100.000 eura po kvadratnom metru, gotovo dvostruko više od prosjeka u Monaku.

Projekt je financiran iz privatnih izvora, ali i vlada će imati koristi od njega . Na prodaju svake od nekretnina naplatit će se 20 posto poreza.

Zemljište je u Monaku izuzetno rijetko, a kneževina ima dugu povijest izgradnje na moru. Zemljište nastalo nasipavanjem mora sada čini više od četvrtine teritorija kneževine. Najveći projekti nasipavanja mora i stvaranja novog zemljišta odvijali su se 1960-ih i 1970-ih, kada su prošireni distrikti Larvotto i Fontvieille u Sredozemno more.

Prethodni napori na nasipavanju mora i stvaranju novog zemljišta izazvali su bijes ekologa zabrinutih zbog utjecaja na morski život u Monaku, koji danas uključuje 60 vrsta koralja.

Noviji prijedlog bio je napušten 2009. godine, dijelom zbog ekoloških zabrinutosti koje je izrazio princ Albert II., poznat po svom radu na zaštiti oceanske bioraznolikosti.

Nasipavanje mora zemljištem u Monaku je sada strogo regulirano, a developeri Marettere izjavili su da su poduzeli različite korake kako bi „minimizirali utjecaj na prirodni ekosustav što je više moguće.“ Na službenoj web stranici projekta navodi se da su planeri konzultirali morske stručnjake i stvorili nova staništa za ribe, uključujući umjetne podvodne livade morske trave.

Developeri također tvrde da će 80 posto grijanja i hlađenja u novom luksuznom kvartu biti osigurano iz obnovljivih izvora energije, uključujući energiju proizvedenu s više od 1,2 hektara solarnih panela.