Iako je ekonomski najmoćnija država Europe, Njemačka u digitalizaciji znatno zaostaje za SAD-om i Kinom, a jedan od razlog tome, smatra savjetnica kancelarke Angele Merkel za digitalizaciju, leži u – Ustavu.

Kako piše Deutsche Welle, tehnološka stvarnost Njemačke 2021. godine zastarjela su računala u školama, lokalna samouprava koja vrlo malo svojih usluga građanima nudi putem interneta te javnozdravstvene vlasti koje se u komunikaciji još uvijek oslanjaju na faks uređaje.

Osam godina nakon što je Merkel bila izvrgnuta javnom ismijavanju nazvavši internet „neistraženim područjem“, pojava pandemije koronavirusa razotkrila je koliko je nizak stupanj digitalizacije u njemačkom javnom sektoru.

Sustav iz doba bez IT-ja

Stoga se promatrači širom svijeta pitaju zašto najbogatija europska država ne može modernizirati i digitalizirati svoju javnu upravu? Glavna savjetnica za digitalizaciju njemačke vlade smatra da je djelomično krivnja na decentraliziranom političkom sustavu.

„Sustav je osmišljen u vrijeme kada nije bilo interneta, digitalizacije i IT-a“, tumači Katrin Suder, predsjednica Digitalnog vijeća, savjetodavnog tijela vlade.

Kao mjera zaštite od koncentracije političke moći, u poslijeratnom zapadnonjemačkom Ustavu iz 1949. uvedena je odredba da 16 saveznih pokrajina samostalno oblikuju politike iz područja zdravstva, kulture i obrazovanja.

Međutim, ta raspodjela političke moći između savezne vlade u Berlinu i pokrajina spriječila je Njemačku u bržoj modernizaciji javne uprave i javnog sektora, tvrdi Suder. Ona stoga vjeruje kako više ovlasti treba biti prenijeto na saveznu vladu.

„Naravno, to bi bila redistribucija moći, ali iz dobrog razloga“, dodaje Suder.

Stručnjaci već godinama upozoravaju kako njemački javni sektor zaostaje kada je riječ o tehnološkim inovacijama. To potvrđuje i nedavno izvješće Europske komisije u kojem je Njemačka zauzela 21. poziciju među 27 članica plus Ujedinjeno Kraljevstvo kada je riječ o internetskim uslugama građanima.

Međutim, taj problem nije bio toliko očit sve dok pojava pandemije koronavirusa te posljedična selidba velikog dijela života na internet nije zahvatila većinu Nijemaca.

Nekoliko mjeseci nakon pojave prvih slučajeva zaraze, javnozdravstvene vlasti još su uvijek izvješćivale o broju novozaraženih služeći se faks uređajima.

K tome, dio građana imao je problema s radom od kuće zbog nestabilne internetske veze, a školama širom zemlje nedostajala je osnovna tehnologija za učenje na daljinu.

„To je golem problem“, naglašava Katrin Suder osvrćući se na situaciju u školama. Korijen tog problema, smatra savjetnica kancelarke, jest što pokrajine u svojoj ovlasti imaju obrazovanje.

Čušpajz različitih alata

Time je spriječeno prikupljanje resursa na nacionalnoj razini i razvoj jedinstvene platforme za e-učenje koju bi svaka pokrajina mogla prilagoditi svojim potrebama, smatra Suder. Umjesto toga, pravi „čušpajz“ različitih alata za e-učenje koristi se širom zemlje, rezultirajući bitno različitom kvalitetom takve vrste obrazovanja.

“Moramo pronaći način da to promijenimo, uključujući i naše ustavno ustrojstvo“, ocjenjuje Suder. Da bi javni sektor uhvatio korak s 21. stoljeće, tvrdi Suder, potrebne su brojne političke reforme.

Jedna od njih bilo bi osnivanje ministarstva za digitalne poslove.

Međutim, Suder smatra da bi vlada trebala biti iznimno oprezna u načinu kako bi takvo ministarstvo ustrojila, smatra digitalna savjetnica jer bi u suprotnom stvorila novu hrpu problema.

Prema njezinoj zamisli, ta bi institucija trebala imati vlastiti proračun i osoblje te bi trebala koordinirati planove digitalizacije svih ostalih ministarstava, a ujedno preuzeti vodstvo u pojedinim inicijativama. Ministarstvo bi vrlo brzo moglo, primjerice, nadzirati izradu podatkovne strategije Njemačke.

„No, jedno novo ministarstvo neće samo po sebi promijeniti situaciju“, smatra Suder. Drugi dio rješenja mogao bi biti izraženiji ulazak stručnjaka za digitalizaciju u javnu upravu, zaključuje Suder.