Energetska kriza, divljanje cijena energenata, mjeseci inflacije koja erodira standard života i gospodarstvo uz rusku sjenu na istoku, slika je Europe suočene s najnovijim testom u jesen 2022.

U okolnostima koje će neki u Europskom parlamentu nazvati kombinacijom za “savršenu oluju”, čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije objavila je interventni paket mjera u borbi s energetskom krizom poručivši da Europa čvrsto stoji uz Ukrajinu.

Odjevena u žuto-plavu kombinaciju, boje EU i Ukrajine, u prisustvu prve dame napadnute države – Olene Zelenske, rekla je da sankcije Rusiji djeluju.

”Neka bude jasno svima, sankcije se ne ukidaju. U ovome trenutku važno je pokazati odlučnost, ne pomirljivost”, poručila je iz Strasbourga. “Nepokolebljiva odlučnost” odgovor je na sve glasnije negodovanje, pa i sporadične pozive uglavnom s desnog političkog spektra, da sankcije više štete Europi nego Rusiji i da ih treba ublažiti.

“Rat je ovo protiv naše opskrbe energijom, gospodarstva, naših vrijednosti i naše budućnosti. Ovo je sukob autokracije i demokracije. Uvjerena sam da će pred hrabrošću i solidarnošću Putin pokleknuti i Europa pobijediti”, kazala je.

Simbolika na stranu, Bruxelles je svjestan da će se solidarnost, ne samo prema Ukrajini već i unutar bloka 27, istopiti bez odlučnog obuzdavanja energetske krize. Iako je Unija smanjila ovisnost o ruskom plinu s 40 na 9%, “Rusija i dalje manipulira cijenom” tog energenta zbog čega mu je cijena danas 10 puta viša nego prije pandemije.

Paket mjera, osim poticaja na štednju u vremenu vršnih opterećenja i najave adekvatnijeg “benchmarka” za određivanje cijene plina od nizozemskog TTF-a zbog jačeg oslanjanja na LNG izvore, uključivat će i doprinos onih koji su u krizi profitirali, a ukupno će se prikupiti 140 milijardi eura za ublažavanje krize.

U listopadu nova fiskalna pravila za članice zbog viših razina duga/Shutterstock

Prema nacrtu prijedloga, porez na ekstraprofite plaćale bi energetske kompanije u naftnom, plinskom i biznisu s ugljenom te rafinerije tako da “pridonesu” s minimalno 33% oporezivog viška dobiti iz fiskalne 2022. Tim se porezom kani prikupiti 25 milijardi eura.

Najveća poduzeća iz sektora nafte, plina i ugljena ostvaruju golemu dobit. Zato i ona trebaju pošteno sudjelovati, moraju dati svoj doprinos u krizi. Sve su to hitne i privremene mjere koje pripremamo, a raspravljamo o mogućnosti ograničenja cijena. Moramo se truditi sniziti cijenu plina. Moramo osigurati opskrbu, a istodobno ostati i globalno konkurentni”, rekla je.

Ograničit će se i prihodi tvrtki koje proizvode struju po niskim cijenama. “U našem socijalnom tržišnom gospodarstvu, dobit je dobra. No u ovakvim vremenima pogrešno je ostvarivati nevjerojatnu dobit na račun rata i na teret potrošača”, ističe.

Prijedlog nacrta predviđa ograničenje cijene megavat sata električne energije iz vjetro i solarnih elektrana na 180 eura, razinu koja ne doseže ni polovinu trenutne burzovne cijene. Težina tih intervencija procjenjuje se na 117 milijardi eura.

Štednja struje
Komisija predlaže obvezu smanjenja bruto potrošnje električne energije tijekom odabranih razdoblja najviših cijena od najmanje 5%, obuhvaćajući najmanje 10% sati svakog mjeseca u kojima se očekuju najviše cijene.

Na temelju te obveze odabralo bi se u prosjeku 3 do 4 sata svakog radnog dana koji bi inače odgovarali satima vršnog opterećenja, no mogu uključivati i sate u kojima se očekuje da će proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora biti niska te je za pokrivanje potražnje potrebna proizvodnja iz marginalnih elektrana.

Sveukupno bi to ciljano smanjenje moglo rezultirati smanjenjem potrošnje plina od oko 1,2 milijardi kubičnih metara u razdoblju od četiri mjeseca. To znači otprilike 4 % manju potrošnju plina za električnu energiju tijekom zime u EU-u. Države članice same će utvrditi sate vršne potražnje na svojem tržištu.

Predviđa se i pomoć kompanijama na energetskom tržišta s problemima likvidnosti, kao i dublja rošada tržišta električne energije da se cijene struje razdvoje od cijena plina. Zasad nema dogovora o plafoniranju cijene plina iz Rusije jer se dio članica boji da bi ta mjera Putinu mogla poslužiti kao izlika da trajno zatvori plinovod prema Zapadu.

Vraćajući se iznova na posljedice rata na Europu, von der Leyen je za listopad najavila nova fiskalna pravila članicama zbog potrebe priznavanja viših razina javnog duga.

“Države članice trebale bi imati veću fleksibilnost kad je riječ o načinima smanjenja duga, ali i veću odgovornost za dogovorene rezultate. Trebala bi postojati jednostavnija pravila koja svi mogu poštovati. Time bi se otvorio prostor za strateška ulaganja, a financijskim tržištima dalo bi se potrebno pouzdanje”, ocrtala je obrise novih pravila.

Burno tržište duga
Rasplet inicijative posebno će biti važan u uvjetima zatezanja monetarne politike i širenja ‘spreadova’ na obvezničkom tržištu koji prijete nesmetanom rolanju dugova (pre)zaduženih, uglavnom južnih, članica Unije. Nije to tek stvar uvjeta financiranja već modus smirivanja vjetra u leđa populističkih, antieuropskih stranaka, koje u vremenu ekonomskih potresa jačaju poput, primjerice, u Italiji čije prognoze izbornih rezultata itekako brinu Bruxelles.

U tom smislu treba iščitavati inzistiranje na poštivanju europskih pravila i vladavine prava kao ključa za pristup EU sredstvima. “Danas vidimo da se za svoja demokratska društva moramo boriti. I to svakoga dana. Moramo ih zaštititi od vanjskih prijetnji kojima su izložena, ali i opasnosti koje im prijete iznutra”, rekla je von der Leyen. Direktna aluzija na poteze Mađarske i Poljske dobila je snažan aplauz europskih parlamentaraca.

Čelnica komisije obznanila je i stvaranje Europske banke za vodik koja će moći uložiti do 3 milijarde eura u stvaranje budućeg tržišta vodika, kao i ratifikaciju sporazuma s Čileom, Meksikom i Novim Zelandom oko osiguranja nabave litija i rijetkih zemnih elemenata nužnih za zelenu tranziciju.

Također, u narednoj godini trebao bi zaživjeti paket mjera malim i srednjim poduzetnicima s fokusom na poreze, nazvan BEFIT, koji bi malim poduzetnicima trebao olakšati poslovanje te reviziju direktive o kašnjenju u plaćanju.

Na kraju i crtica koja bi, bude li sreće, mogla odjeknuti i u Hrvatskoj. Na tragu upozorenja europskog ombudsmana o netransparentnom zapošljavanju između EU institucija i privatnog sektora, u govoru je poseban osvrt dobila korupcija. “Želimo li biti vjerodostojni kada od zemalja kandidatkinja tražimo da ojačaju svoje demokracije, moramo iskorijeniti korupciju i kod kuće.

Osim za uobičajena kaznena djela, kao što je podmićivanje, postrožit ćemo standarde i za kaznena djela kao što su nezakonito bogaćenje, trgovanje utjecajem i zlouporaba ovlasti”, poručila je von der Leyen rekavši da će korupcija biti uključena u režim sankcija za kršenje ljudskih prava.