Prilagodbe na klimatske promjene i sve češće vremenske nepogode svaka zemlja i grad bore se na svoj način. Danska prijestolnica, tako je u izgradnju tunela, kojim će riješiti oborinske vode, uložila 43 milijuna eura. Otkako je 2011. godine Kopenhagen doživio poplavu katastrofalnih razmjera, kada je u par minuta bujica vode prepravila ulice i trgove, čelnici grada počeli su ozbiljno promišljati kako dansku metropolu zaštiti od posljedica klimatskih promjena, piše Euronews.
“Te smo godine shvatili da će Kopenhagen biti pogođen klimatskim promjenama, pa smo analizirali utjecaje. Čini se da ćemo imati do 30 posto više kiše i porast kišnih oluja koje će imati veliki utjecaj na grad”, objasnio je Jan Rasmussen, direktor projekta Gradskog plana za prilagodbu klimi Kopenhagena.
Grad je stoga pokrenuo veliki plan za bolje upravljanje razornim pljuskovima, poznatim kao provale oblaka, kada za 30 minuta pade preko 15 milimetara padavina. ‘Plan upravljanja olujama’ glavnog danskog grada sastoji se od niza malih i velikih prirodnih i tehničkih rješenja, iznad i ispod zemlje. Da bi povećao vodni kapacitet svog sistema, Kopenhagen je pokrenuo izgradnju nekoliko tunela ispod grada. Tunel dug 1,3 kilometra povezat će jezera u unutrašnjosti danske metropole s udaljenim krajem luke. Predviđa se da će biti otvoren 2026. godine.
Gradnja na vodi
“Kada imamo mnogo kiše, možemo napuniti tunel koristeći ga kao rezervoar, a kada ćemo imati više prostora u sistemu, možemo sve poslati u postrojenje za pročišćavanje vode. U slučaju zaista jakog pljuska, tunel možemo isprazniti i u luku i tada će imati ‘transportnu’ funkciju”, pojašnjava Ditte Reinholdt Jensen, stručnjakinja za klimatsku adaptaciju pri HOFOR-u, komunalnoj kompaniji zaduženoj za ovaj projekt.
Vrijednost tunela procijenjena je na 43 milijuna eura, a Reinholdt Jensen ističe kako sve uloženo itekako isplati jer se sprječava mnogo veća šteta. Kopenhagen nije jedini europski grad čiji su čelnici pronašli inovatine i ekološke načine kako da se pripreme i zaštite od klimatskih promjena.
Nizozemci su veoma inovativni kada su u pitanju rješenja vezana uz poplave. To ni ne čudi jer se ova zapadnoeuropska zemlja stoljećima bori s morem i upravljanjem vodama. Nasipi, brane, ispumpavanje vode i druga rješenja već su viđena u ovoj zemlji, a među zanimljivijim rješenjima su plivajući kvartovi i trgovi. U prosincu 2014. roterdamski Benthemplein je postao prvi svjetski vodeni trg u punoj veličini.
Trg može zadržati gotovo dva milijuna litara vode. Istodobno, kad je u listopadu 2022. godine Amsterdam pogodila jaka oluja, stanovnici plutajućeg kvarta Schoonschip nisu nimalo sumnjali da će je moći prebroditi. Privezali su svoje bicikle i vanjske klupe, provjerili kod susjeda da svi imaju dovoljno hrane i vode, i izdržali dok se njihovo susjedstvo klizilo gore-dolje po svojim čeličnim temeljnim stupovima, podižući se zajedno s vodom i spuštajući u svoj izvorni položaj nakon kiša jenjavala, piše BBC.
“Osjećamo se sigurnije u oluji jer lebdimo”, kazala je Siti Boelen, nizozemska televizijska producentica koja se prije dvije godine preselila u Schoonschip. “Mislim da je pomalo čudno da gradnja na vodi nije prioritet u cijelom svijetu”, dodala je Beolen.
Sadnja urbanih šuma
Kako se razina mora diže, a oluje uzrokuju bujanje vode, plutajuće četvrti nude eksperiment u obrani od poplava koji bi mogao omogućiti obalnim zajednicama da bolje podnesu klimatske promjene. U oskudnoj zemlji, ali gusto naseljenoj Nizozemskoj, potražnja za takvim kućama raste. A kako sve više ljudi tamo želi graditi na vodi, dužnosnici rade na ažuriranju zakona o zoniranju kako bi olakšali izgradnju plutajućih kuća.
“Općina želi proširiti koncept plutanja, jer je to multifunkcionalna upotreba prostora za stanovanje i jer je održivi način put naprijed”, izjavila je Nienke van Renssen, gradska vijećnica Amsterdama iz stranke GreenLeft.
Pariz se bori protiv klimatskih promjena širenjem zelenih površina i sadnjom urbanih šuma. Francuski glavni grad se obvezao zasaditi 170.000 novih stabala do 2026. Uz to, imaju za cilj stvoriti urbane oaze za snižavanje temperatura tijekom toplinskih valova. Ključna područja, poput Place de la Bastille i Champs-Élysées, prolaze kroz zelene transformacije. Euronews piše kako je plan potaknuti pariške pješake da više vremena provode u prirodi i iskoristiti ekološke prednosti zelenila, poput smanjenog onečišćenja zraka u atmosferi.
Poznato je da se Parižani žale na nedostatak zelenih površina u glavnom gradu, jer ih ima vrlo malo u usporedbi s drugim velikim europskim gradovima poput Londona ili Milana. Gradske vlasti za cilj imaju saditi više stabala otpornih na toplinu koja mogu izdržati izazove klimatskih promjena.
Christophe Najdovski, zamjenik gradonačelnika za zelene površine, naglašava potrebu za vrstama koje mogu uspijevati usred nedostatka vode i ekstremne vrućine. Ovaj transformativni pristup urbanoj sadnji drveća dio je šireg urbanističkog plana Pariza, koji nastoji stvoriti “bioklimatski” grad, gdje zelene površine izviru iz krovova, javnih trgova i više javnih stambenih objekata.
