U Europi je prvi put pronađena kolonija invazivne crvene patuljaste medonosne pčele. Ovo otkriće vrste Apis florea na Malti izazvalo je strahove zbog mogućih ozbiljnih posljedica.

Ove invazivne pčele porijeklom su iz Azije, a njihovo pojavljivanje u Europi izazvalo je uzbunu među lokalnim pčelarima i zaštitnicima prirode koji se boje razornih posljedica po domaće populacije pčela, piše Guardian.

“Zabrinjavajuće je što je Apis florea pronađen na Malti. One će se vjerojatno natjecati za pelud i nektar s našim domaćim oprašivačima, skupinom insekata kojih je već sve manje. Također je vrlo vjerojatno da će ove pčele prenositi višestruke bolesti na koje europske pčele mogu imati slabu otpornost”, upozorio je Dave Goulson, profesor biologije na Sveučilištu u Sussexu.

Prvo pojavljivanje u Europi

Ranija izvješća ukazuju na to da su se invazivne crvene patuljaste medonosne pčele polako proširile od Azije pa do Bliskog istoka i sjeveroistočne Afrike, no dosad nisu bile zabilježene u Europi, prenosi N1.

Incident

Dječak u muzeju razbio posudu staru 3500 godina. Otac: Htio je vidjeti što je unutra

Nakon što je kolonija otkrivena i identificirana te kad je potvrđeno da je riječ o vrsti Apis florea, ona je odmah uklonjena i uništena. No, istraživači sumnjaju da je skupina pčela već napustila košnicu kako bi osnovala novu koloniju.

Blizina kolonije slobodnoj luci Birżebbuġa, glavnom teretnom čvorištu Malte, sugerira da su pčele možda stigle trgovačkim brodom.

Juliana Rangel, profesorica pčelarstva na teksaškom sveučilištu A&M, kazala je da je ovo jedan od glavnih i bržih puteva kojima se različite vrste mogu kretati. Također je dodala da je ovo još jedan primjer povećanja temperatura zbog klimatske krize koja potiče širenje vrsta na područja na kojima ranije nisu bile naseljene.

Pogodni uvjeti za opstanak

Istraživači vjeruju da blage zime na Malti i drugim južnoeuropskim zemljama pogoduju opstanku ove invazivne vrste.

Pitoreskne i predivne

Na popisu 10 najprestižnijih turističkih odredišta u Europi našle se dvije destinacije u Hrvatskoj

Rangel ističe da bi se već u samo nekoliko godina ova vrsta mogla proširiti na druga mjesta. “S obzirom na veliki broj otoka u Sredozemlju koji su relativno blizu jedni drugih, i činjenicu da je kontinentalna zemlja također tako blizu, vrlo je vjerojatno da će se u budućnosti dogoditi više ovakvih upada, što bi moglo predstavljati prijetnju našoj bioraznolikosti i to na načine koje još možda i ne razumijemo.”

“Jedino što možemo učiniti jest biti oprezni, prijaviti svaki put kad se uoče novi ili drugačiji primjerci, ukloniti ih kad se pozitivno identificiraju, pretražiti okolinu i nastaviti s praćenjem, posebno u ulaznim lukama gdje rojevi mogu putovati brodovima”, dodaje Rangel.