Angela Vukodinova ljute hrpe neprodanih sjemenki suncokreta u njegovoj žitnici u središnjoj Bugarskoj. Kao i drugi poljoprivrednici u istočnim zemljama EU-a, za nered koji je nastao krivi priljev ukrajinskog žita.

Pošto je ruska invazija blokirala neke crnomorske luke, velike količine ukrajinskih žitarica, koje su jeftinije od onih proizvedenih u Europskoj uniji, završile su u srednjoeuropskim zemljama zbog logističkih zavrzlama, izvršivši utjecaj na cijene i prodaju lokalnih poljoprivrednika.

Poljoprivrednici u istočnim državama EU prosvjedovali su posljednjih mjeseci rekavši da je taj potez zasitio tržište i doveo do velikog pada cijena u njihovim zemljama.

Kao odgovor na to, Europska unija je ponudila financijsku pomoć za poljoprivrednike pogođene priljevom.

“Nemamo ništa protiv ukrajinskog naroda… Ali kompenzacija koju nudi EU za naše gubitke je smiješna”, rekao je Vukodinov (61), koji je poljoprivrednik više od 30 godina u središnjem bugarskom gradu Sjedineniju.

Nakon prosvjeda, vlasti u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj najavile su da će privremeno zabraniti ukrajinske žitarice, iako je i dalje dopušten tranzit robe dok traju pregovori s EU-om za pronalaženje rješenja.

Šok za poljoprivrednike

Poljska i Mađarska zabranile uvoz žitarica i hrane iz Ukrajine, pridružila se i Slovačka, evo koja se bitka vodi u pozadini

Nakon ruske blokade Crnog mora prošle godine, zemlje članice Europske unije pristale su uvoziti određene proizvode iz Ukrajine bez količinskih ograničenja i carinskih pregleda.

Roba je bila namijenjena Africi i Bliskom istoku, ali je zapela, dijelom i zbog logističkih problema, uključujući lošu infrastrukturu u Bugarskoj.

“Žitnice su pune, tržišta uopće nema, nema potražnje za bilo kakvim poljoprivrednim proizvodima… povrh damping cijena”, rekla je Danka Marinčeška, voditeljica proizvodnje na obiteljskom gospodarstvu Vukodinov.

“Nije pošteno prema nama”

Podaci bugarskog ministarstva poljoprivrede pokazuju da je oko 940 tisuća tona ukrajinskog sjemena suncokreta uvezeno u najsiromašniju članicu Europske unije prošle godine, ili točnije polovica ukupnog izvoza sjemena suncokreta iz Ukrajine u EU.

Susjedna Rumunjska je druga s gotovo 360 tisuća tona.

“Rumunjska i EU su bile nepravedne prema nama jer je, suprotno onome što su obećali, velik dio žitarica koje su trebale samo proći kroz Rumunjsku ostavljen ovdje”, rekao je Florentin Bercu, predstavnik rumunjskog sindikata poljoprivrednika.

Tržište sjemenki suncokreta u Bugarskoj postalo je “prezasićeno”, rekao je Marin Iliev, član upravnog odbora Plovdivske unije proizvođača žitarica.

“Nitko nije primijetio što se događa. …Tržište je preplavljeno i cijene su pale”, dodao je.

Cijene su premašile nekih 870 eura po toni u ožujku 2022., odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu. Otad su pale na oko 360 eura po toni, što ne pokriva proizvodne troškove, uključujući povećane cijene gnojiva, kaže Iliev.

“Aristokracija velikih poljoprivrednika”

Nikolaj Valkanov, voditelj trusta mozgova InteliAgro sa sjedištem u Sofiji, optužio je “aristokraciju velikih poljoprivrednika” da drži zemlju “taocem” jer nije prodala proizvode prošle godine u nadi da će cijene porasti.

“Prosječna cijena ukrajinskog sjemena suncokreta prodanog u Bugarskoj prošle godine bila je 690 dolara po toni. Vi mi recite jesu li to damping cijene. Zašto bugarski farmeri tada nisu prodavali?”, upitao je u razgovoru s agencijom AFP.

Suočena s prosvjedima poljoprivrednika i blokadama cesta proteklih mjeseci, Europska komisija ponudila je u veljači paket vrijedan 56 milijuna eura.

Ovoga je tjedna Bruxelles dodao još 100 milijuna eura potpore i predložio hitne mjere kako bi se osiguralo da žito može ući u Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku samo za izvoz.

Do sada nije pronađeno trajno rješenje, a idućih dana nastavit će se razgovori.

“Bruxelles pokušava obuzdati spor, ali neizvjesnost se nastavlja”, rekao je bugarski poljoprivrednik Iliev. “Ono što bi nas umirilo jest da koridori solidarnosti i u praksi ostanu koridori solidarnosti.”