Njemački proizvođači automobila prvi bi mogli osjetiti svu silinu carinskog rata između SAD-a i Europske unije. Skok carina sa samo 2% na čak 25% zabrinuo je poslovni svijet.

“Carina od 25% znatno bi pogodila automobilsku industriju i dobavljače. Vidjet ćemo što će EU odlučiti kao protumjeru, možda ipak natjera Donalda Trumpa da popusti. Ali trenutačno se ne čini tako”, izjavio je financijski analitičar Arthur Brunner.

Činjenica je da Europska unija znatno više robe izvozi u SAD nego što od tamo uvozi, no upitno je, kažu analitičari, mogu li se trgovinske neravnoteže ispraviti trgovinskim ratom. Zabrinutost raste u svim članicama Unije, pa tako i u Hrvatskoj.

“Naravno da o tome vrlo intenzivno razgovaramo, kako mi u Vladi, tako i na razini Europske unije. Sve naše kolege su zabrinute naravno i razgovaramo o tim temama, općenito zaoštravanje uvjeta i trgovinskih odnosa nije nešto što je poželjno. Mislim da to može donijeti štetu svima. Nitko iz ovoga neće izaći kao pobjednik”, istaknuo je ministar financija Marko Primorac.

Iako je hrvatski izravni izvoz u SAD samo od 3 do 5 posto našeg ukupnog izvoza, indirektne posljedice mogle bi biti veće.

Projekti i potrebe

Hrvatska potrošila oko 114 milijuna eura za Hrvate koji žive izvan nje

“Izvoz Hrvatske u Njemačku, Sloveniju, Italiju i sve ostale članice Europske unije bit će pod pritiskom i onda će to ići lančana reakcija. Oni će stvarati pritisak nama da mi njima prodajemo što jeftinije, da oni budu što jeftiniji i da mogu unatoč carinama konkurirati na američkom tržištu”, objasnila je dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Još se ne zna hoće li biti nekih izuzeća od carina, ali situacija ne izgleda dobro – kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

“Trgovinski rat između saveznika nikada nije dobra stvar, trgovinski ratovi općenito nisu, ali što je, tu je, zato sam rekao: Nije dobro! Ali je to realnost i na to se trebamo pripremiti”, izjavio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.

Europska unija ima velik ukupni trgovinski suficit s SAD-om od čak 50 milijardi dolara. Carine bi mogle ugroziti europski izvoz, pa i BDP, čak toliko da to utječe i na monetarnu politiku Europske središnje banke.

“Ono što je moguće je da će doći do kontrakcije izvoza u SAD i u tom kontekstu moguće je da će Europska centralna banka ići s politikom značajnijeg, jačeg snižavanja kamatnih stopa kako bi povećala, pojačala potrošnju odnosno izvor financiranja na razini same eurozone i Europske unije”, smatra financijski analitičar Hrvoje Japunčić.

Problem je Europe što se potencijalno smanjivanje izvoza u SAD ne može u kratkom razdoblju potpuno nadomjestiti izvozom na neka druga tržišta, piše HRT.

Snaga poduzetništva

Neobičan početak velike priče: od krova do poslovnog uzleta

Jesmo li spremni?

Pioniri digitalne tranzicije u Hrvatskoj transformaciju su započeli eRačunom