Trebaju li Meta, Netflix, Amazon, Google, Microsoft i Apple sudjelovati u izgradnji europske telekomunikacijske infrastrukture?

Telekomi EU, naime, snažno lobiraju da se takvo što prije nanovo regulira jer naglašavaju, oni grade mreže a potom američki tehno divovi, na njihovoj infrastrukturi nude usluge i ostvaruju velike profite.

Svi koji se ‘kače’ na internet, pobiru vrhnje, a pritom ne sudjeluju u izgradnji i održavanju – argumenti su operatora koji dodaju da se infrastruktura treba neprestano unapređivati ne bi li podnijela sve veću količinu podataka koji se njome prenose, dok je povrat na te investicije sve manji.

Netflix ne planira sudjelovati u troškovima europske telekomunikacijske infrastrukture/Dado Ruvic

Rok do 19. svibnja
Sve svoje zahtjeve, koje su lani podastrijeli Europskoj komisiji, sada su ponovili na najvećem svjetskom sajmu mobilne industrije MWC-u, koji se održava u Barceloni. Telekomi predvođeni najvećima poput Deutsche telekoma, Orangea, Vodafonea… uvjeravaju kreatore politika da se na tržištu događaju velike neravnoteže te da je internetski lanac vrijednosti nesrazmjerno raspoređen što posljedično može ugroziti investicije u moderne mreže i time dodatno otežati ionako lošu europsku poziciju u svijetu.

Nedjelovanjem, ističu telekomi, ugrozit će se i svi zacrtani ciljevi digitalnog razvoja EU do 2030., točnije uvođenje ultrabrzog širokopojasnog interneta za sve građane.

Europska komisija, ipak, čula je ovoga puta vapaje telekoma i netom prije barcelonske priredbe pokrenula savjetovanje. Plan im je pomno propitati sve argumente svih sudionika na tržištu do 19. svibnja i potom iznijeti prijedloge. Inače, telekomi o toj temi pokušavaju s vladajućima u EU razgovarati još od 2014. s tim da do nedavno nisu bili ni blizu da ih se uzme u obzir.

A odbijenicu su dobivali zbog niza argumenta poput narušavanja načela mrežne neutralnosti, narušavanja tržišne utakmice za ostala međuovisne tvrtke, a ponajprije zbog toga što su sve studije ukazivale da bi se trošak bilo kakve nove naknade naposljetku prelio na krajnje korisnike.

Očekivano, na stranu telekoma stale su udruge poput GSMA i ETNO, te su i izradile studije u kojima iznose da su europske telekomunikacijske kompanije u posljednjih 10 godina uložile više od 500 milijardi eura u fiksne i mobilne mreže, dok su šest tehnoloških divova, koji su generirali više od 55 posto prometa svih telekomunikacijskih mreža, istodobno dali “malo ili nimalo financijskog doprinosa razvoju nacionalnih mreža”.

Ističu i da trenutačno ne mogu nadoknaditi ove troškove zbog asimetrične pregovaračke moći koja favorizira velike tehnološke tvrtke, kao i zbog nedostatka jednakih regulatornih uvjeta. Kao rješenja navode hitne i ciljane regulatorne mjere koje bi trebalo provesti u okviru europskih načela otvorenog interneta. Prema izvješću, rješenja bi se mogla temeljiti na uvođenju jasne obveze pregovaranja s pružateljima internetskih usluga.

Prioritetna tema
Tehnološki divovi nisu ostali pasivni, već ističu da oni kao davatelji internetskih usluga sve više pridonose internetskoj infrastrukturi, kao što su podatkovni centri ili pak sudjeluju u postavljanju podmorskih kabela, a usto ističu i svoju ulogu u stvaranju potražnje za telekom uslugama. Uvođenje bilo kakva nameta, tvrde, značilo bi da telekomi svoj dio naplaćuju dvaput, jednom od korisnika, a jednom od davatelja usluga, što smatraju, nije pošteno.

BEREC, savjetodavno tijelo EK koje okuplja regulatore svih članica EU u svojoj posljednjoj studiji nije bilo sklono ikakvim izmjenama postojećih regulativa, no u 2023. krenuli su upravo s tom temom kao jednom od prioritetnih. I nizozemska vlada se odmah oglasila, čim je pokrenuto savjetovanje i ustvrdila da neće podržati telekome, jer smatraju da bi sav trošak bio prebačen na potrošače.