U Njemačkoj je za predstojeći semestar na sveučilišta, visoke i više škole upisano nešto manje od 3 milijuna studenata. Veliki problem za mnoge je – smještaj. I u Njemačkoj je najjeftinije rješenje studentski dom – u prosjeku košta 280 eura mjesečno. Međutim, u 1500 domova ima ukupno samo oko 200.000 mjesta, piše Deutsche Welle.

Zajednički stanovi – tradicija njemačkih studenata

S obzirom na to da su garsonijere ili mali stanovi uvijek najskuplji, pored toga što ih je teško naći – u Njemačkoj je odavno uobičajeno da dvoje ili više studenata žive u većim iznajmljenim stanovima i osnivaju takozvani WG (Wohngemenschaft).

Svako ima svoju sobu, a kuhinja, kupaonica i ostale prostorije se koriste zajednički. Svi troškovi (stanarina, struja, grijanje, internet) se dijele, najčešće u ovisnosti od veličine sobe i od toga tko je što unio u stan od namještaja i kućnih aparata. Zajednica, odnosno WG, može postojati godinama, ali ne mora biti sastavljena od ljudi koji su je osnovali.

Poskupjelo ono što je ionako bilo skupo

Za ovaj, najčešći način stanovanja studenti sada moraju plaćati u prosjeku 490 eura mjesečno. Prema informacijama agencije dpa, to proizilazi iz studije Instituta Moses Mendelsson u suradnji sa platformom wg-gesucht.de, na kojoj se nalazi oglasi za mjesta u zajedničkim stanovima.

Prema studiji, sobe u zajedničkim stanovima u Münchenu su najskuplje. Prosječna cijena sobe je 790 eura. Slijede Frankfurt sa 680 eura, Berlin sa 650 eura, Hamburg sa 620 i Köln sa 600 eura.

Jeftiniji smještaj studenti mogu pronaći u Siegenu (330 eura), Jeni (328), Wismaru (325) ili Chemnitzu (290).

„Ponovo se pokazalo da su relativno jeftine ponude vrlo brzo skinute s interneta. Najgore prolaze oni koji su kasno dobili potvrdu da su primljeni na studije ili koji nisu mogli organizirati smještaj na licu mjesta, na primer zato što im viza još nije bila izdata”, kaže voditelj ovog istraživanja Stefan Brauckmann.

Matijas Anbuhl, predsjednik odbora Njemačke studentske unije, komentira: „Pitanje stanovanja je odavno središnje socijalno pitanje u sveučilišnim gradovima. Doživljavamo novi oblik selekcije u društvu: za mnoge studente, pitanje studiranja na određenom sveučilištu ovisi od toga mogu li si uopće priuštiti stanarinu u tom gradu. I pored povećanja studentskog kredita (BAföG) on zaostaje za razvojem na tržištu nekretnina. Prosječno, zajednička soba u Njemačkoj košta 489 eura, dok se za studentski kredit i dalje računa paušala za stanovanje od 380 eura. S ovim novcem si ne možete priuštiti sobu u zajedničkom stanu u većini gradova.”

Maksimalni iznos studentskog kredita (BAföG) ove godine je 992 eura – pod uvjetom da student ne živi s roditeljima i ne može se preko njih zdravstveno osigurati. Ako žive s roditeljima onda studenti imaju pravo na kredit od maksimalno 664 eura.

Većina studenata ne može živjeti kod roditelja, jer dolaze iz nekih drugih mjesta u Njemačkoj ili iz inozemstva (oko 400.000 njih).

Trećina studenta u Njemačkoj ugrožena siromaštvom

Studenti više od polovine svojih prihoda troše samo na stanarinu, kako su nedavno pokazali podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). U prosjeku, studenti koriste 54 posto prihoda za stanarinu. Nijemci inače troše u prosjeku 25 posto na troškove stanovanja.

Prema Destatisu, dvije trećine studenta se smatra financijski preopterećenima. To je jedan od razloga zašto su oni u većoj opasnosti od siromaštva nego druge grupe stanovništva.

Sve u svemu, prema informacijama Destatisa, čak 35 posto studenta je u opasnosti od siromaštva, dok je to 14 posto svih Nijemaca. Savezni zavod za statistiku svojim brojkama iz ankete iz 2023. pokazuje: Polovica studenata ima na raspolaganju manje od 867 eura mjesečno. Usporedbe radi, iznos socijalne pomoći je, kad se sve zbroji, dosta veći. Samci trenutno kao socijalnu pomoć dobivaju 563 eura mjesečno, ne moraju plaćati zdravstveno osiguranje i plaćen im je stan koji može biti veličine maksimalno 50 kvadrata – na primjer u Münchenu do 849 eura, u Frankfurtu 786 eura ili u Kölnu do 651 eura.