Slovenski tržišni inspektori počeli su ovoga ljeta oštrije kontrolirati stanove koji se u Sloveniji iznajmljuju na dan putem Airbnba. Tržišna inspekcija provodi pooštrene kontrole ugostiteljske djelatnosti u objektima za smještaj, potvrđeno je iz inspekcije ljubljanskim Financama. Tako su se tržišni, porezni i drugi inspektori ovoga ljeta još jače okomili na slovenske iznajmljivače.

Razlog tome je inflacija iznajmljivača. Samo u Ljubljani, prema podacima Airbnba, ima 2600 stanova koji se mogu unajmiti na dan. Usporedbe radi, u Zagrebu je trenutačno dostupno oko 3500 stanova za dnevni najam. Uzmemo li u obzir veličinu dvaju gradova, jasno je da Ljubljana nudi značajno veći broj smještajnih kapaciteta za dnevni najam.

Suglasnost u zgradama
Prema podacima koje je objavilo slovensko Ministarstvo gospodarstva, turizma i sporta, broj nekretnina iz Slovenije oglašenih na internetskoj platformi Airbnb od 2015. do 2023. godine porastao je za 400 posto. Gotovo polovica svih nekretnina nalazi se u samo pet općina – Ljubljani, Piranu, Bledu, Kopru i Kranjskoj Gori.

Nadležno ministarstvo stoga je nedavno u javnu raspravu poslalo nacrt novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji donosi brojne izmjene u području kratkoročnog najma. Ne izravno, već kroz niz novih pravila, među kojima je prije svega spomenuto ograničenje za fizičke osobe koje su upisane u suvlasništvo.

Danas se mogu emitirati najviše pet mjeseci u kalendarskoj godini, dakle oko 150 dana ukupno. Jesenas su mediji objavili da bi se to vrijeme moglo skratiti na 30 ili 60 dana, što naravno znatno pogoršava ekonomičnost aktivnosti. Sukladno zakonu, davatelji kratkoročnog najma mogu biti pravne osobe, samostalni poduzetnici i fizičke osobe.

Pojedini stan može se iznajmiti u cjelini ili djelomično u kratkoročni najam do 30 dana u kalendarskoj godini ili više, ako će općina općim aktom utvrditi dopušteno trajanje iznajmljivanja pojedinog stana, koji će biti duži od 30 dana. Zakon, dakle, u ovom dijelu daje veće ovlasti općinama kako bi mogle urediti ovo područje prema svojoj situaciji, mogućnostima i potrebama.

Problematika kratkoročnog najma stanova vrlo je različita u cijeloj Sloveniji. U nekim općinama kratkoročni najam čak je temelj razvoja turizma. No, stanovi će se i dalje moći iznajmljivati ​​bez vremenskog ograničenja općine, ako ih se prenamijeni u poslovni prostor, odnosno u ugostiteljsko-smještajni objekt. Prijedlog zakona stoga uvodi i apartman kao ugostiteljski smještajni objekt.

Udio suglasnosti suvlasnika u višestambenoj zgradi smanjuje se sa 100 posto suvlasničkih udjela na 75 posto, ali uz obvezno pribavljanje suglasnosti općine. Pravi dobitnici izmijenjene regulative mogli bi biti slovenski hoteli. Kritičari nove regulative skloni su reći da je hotelijerski lobi zapravo i progurao novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Jer, slovenski su hoteli posljednjih godina rasli znatno sporije od privatnog smještaja.

Turistički smještaj u hotelima prošle godine nije premašio razinu iz 2019., a vrhunac su hotelijeri zabilježili 2018. godine kada su zabilježili 7,43 milijuna noćenja turista. Noćenja turista u privatnim sobama, apartmanima i kućama od 2019. porasla su za 14,6 posto.

Sezona otrježnjenja
U 2010. godini taj je smještaj činio 5,6 posto svih smještaja, a lani već 23,3 posto svih turističkih noćenja u zemlji. Međutim, rast bi se u budućnosti mogao zaustaviti ili čak početi smanjivati. Vlada je predložila zakon kojim se želi ograničiti kratkoročni najam stanova, ciljajući posebno na one koji svoje nekretnine iznajmljuju putem platforme Airbnb. Prema novom zakonu, to bi se razdoblje smanjilo na 30 dana za najmodavce koji nekretnine daju u kratkoročni najam na najviše pet mjeseci godišnje.

Osim u Sloveniji, svojevrsni “rat” platformama za iznajmljivanje ovih je mjeseci najavljen i iz drugih mediteranskih država poput Španjolske, Grčke i Italije. Firenca je, primjerice, u lipnju zabranila Airbnb i korištenje kratkoročnog privatnog najma za odmor u središtu grada.

Barcelona je još prošle godine smanjila i broj brodova za krstarenje, a nedavno su vlasti obećale da će iskorijeniti kratkoročno turističko iznajmljivanje, uključujući Airbnb, do kraja desetljeća i uvesti nove stroge mjere za ograničavanje kupovine suvenira. Ograničenja su najavili i u Valenciji te pojedinim grčkim destinacijama.

S obzirom da i Hrvatska “baštini” slične probleme s pretjeranim brojem ležajeva u privatnom smještaju, nema sumnje da će se regulativa i u nas morati mijenjati. No, to je i šire europsko pitanje, o čemu svjedoče i podaci. Online platforme porasle su za 28 posto tijekom prvog kvartala ove godine. Korisnici platformi Booking, Airbnb, Expedia i TripAdvisor ostvarili su 123 milijuna noćenja u smještajnim kapacitetima diljem Europske unije, podaci su Eurostata, statističke agencije Europske unije. Među 20 najpopularnijih odredišta je i jedna hrvatska regija.

Svi se slažu da je za usporeni rast hrvatskog turizma ove godine jedan od razloga svakako i rastuća ponuda privatnog smještaja. Usred sezone na Jadranu imamo na stotine praznih vila s bazenima, što vlasnike prisiljava na last minute ponude i drastično rezanje cijena.

S druge strane, gradnja hotela i sličnih kvalitetnijih sadržaja znatno je usporena. Jasno je da će ova turistička sezona na neki način biti otrežnjenje za dio turističkog sektora, pa će vjerojatno budućnost donijeti promjene u pristupu u kojemu će svoju ulogu morati odigrati i država kao i lokalne zajednice.