Slovenska regulatorna agencija za energiju u ponedjeljak je proglasila prvi od četiriju stupnjeva ranog upozorenja pred mogućim teškoćama u opskrbi zemnom plinom, a reagirala je i vlada nizom preporuke o mogućim uštedama energije racionalnom regulacijom temperature u državnoj upravi i javnom sektoru.

Ministar za infrastrukturu Bojan Kumer koji će u u utorak pratiti premijera Roberta Goloba u posjetu Berlinu, gdje će energetska situacija u Europi biti jedna od tema razgovora s njemačkim domaćinima, kazao je na konferenciji za novinare u Ljubljani da je proglašenje prvog stupnja upozorenja koju je proglasio regulator među ostalim posljedica smetnji u nabavi ruskog plina putem plinovoda Sjeverni tok.

“Radi se o tome da se pravodobno pripremimo na sezonu grijanja i moguće alternative”, kazao je Kumer, dodavši da je većina članica EU-a već donijela slična ili oštrija upozorenja, no da opskrba zemnim plinom u Sloveniji u ovom trenutku još nije ugrožena.

Agencija za energiju kao nadležni regulatorni organ navela je da upozorava potrošače zemnog plina kako u budućnosti u slučaju slabijeg protoka zemnog plina iz Rusije “prilike mogu zahtijevati i proglašenje viših stupnjeva krize”, te do “prekida isporuka ili potrebe prebacivanja na zamjenske energente”.

Ministar energetike Kumer potvrdio je da je vlada ovih dana donijela mjere i preporuke o štednji energije i njenoj racionalnoj potrošnji u državnoj upravi i širem javnom sektoru kojima bi se na hlađenju prostorija ljeti i njihovu grijanju zimi moglo uštedjeti oko deset posto ukupne potrošnje za tu namjenu, odnosno oko 10 milijuna eura.

Na javni sektor u Sloveniji otpada samo 5 do 10 posto ukupne potrošnje energije, no o mjerama racionalnog korištenja trebali bi prije jeseni razmisliti i gospodarstvenici u privatnom sektoru i kućanstva, te ako je to moguće za slučaj nestašice plina ili redukcija na jesen pripremiti se i za prijelaz na alternativne energente umjesto plina, preporuka je koja dolazi iz slovenske vlade.

Među 12 preporuka i mjera za racionalno korištenje energije u javnom sektoru i državnoj upravi je i ona da se prostorije u vlasništvu države ne hlade na temperaturu nižu od 25 stupnjeva celzijusa, dok bi se najviša dopuštena temperatura zimi – ako bude teškoća s plinom – odredila kasnije.

Time smo željeli dati primjer poduzećima i cijeloj industriji, kazao je Kumer koji drži da Europska unija u krizi oko zemnog plina mora djelovati jedinstveno.