Karlo Ressler, HDZ-ov eurozastupnik, izvijestio je danas na konferenciji za novinare u Zagrebu o političkom dogovoru o europskom proračunu za iduću godinu koji je su u ponedjeljak postigli Europski parlament i Vijeće Europe, a od kojega će, kaže koristi imati i Hrvatska.

– Sa strane Europskog parlamenta, možemo biti vrlo zadovoljni ovim dogovorom, koji diže ljestvicu za 480 milijuna eura, što je preko četiri puta više od povećanja ispregovaranog prošle godine – rekao je Ressler, koji je u ovom kompliciranom jednogodišnjem procesu sudjelovao kao član najužeg pregovaračkog tima Europskog parlamenta. Znanost, pandemija, mladi…

Dogovor postignut posljednjeg dana zakonskog roka podrazumijeva ukupne obveze od 169,5 milijardi eura u 2022. godini, iz kojih će se financirati svi programi EU te sve europske institucije i tijela, a sve još moraju potvrditi zastupnici na plenarnoj sjednici Parlamenta idući tjedan. Ressler pritom naglašava kako je, uz ispregovarano povećanje ukupnog proračuna, predviđeno preslagivanje unutar samih ranije predloženih proračunskih stavki, pri čemu naglašava značajno povećanje europskih izdvajanja za zelenu i digitalnu tranziciju.

Kao prioritete kojima su se vodili pregovarači EP-a istaknuo je, prije svega, novac usmjeren na oporavak i otpornost nakon pandemije COVID-19, a u okviru toga naglašava predviđena izdvajanja za konkurentnost malih i srednjih poduzeća, za koju je u idućoj godini planirano 613 milijuna eura.

Jedan od prioriteta u pregovorima bio je i program Obzor Europa, usmjeren na znanost i istraživanje, u okviru kojega je dogovoreno povećanje od 100 milijuna eura, usmjerenih prvenstveno na zdravstvo i podršku zdravstvenim sustavima, te novi program EU4health za koji je predviđeno izdvojiti ukupno 840 milijuna eura. Z

a program za klimatske akcije i akcije zaštite okoliša LIFE ostvareno je, ističe zastupnik, povećanje veće od 50 milijuna eura, a kao još jedan tradicionalni prioritet navodi i Erasmus+ za mlade, za koji je nakon zastoja osiguran velik rast te su predviđene 3,4 milijarde eura.

Ressler naglašava i ispregovarano veliko povećanje vezano uz mjere za borbu protiv pandemije u svijetu, koje iznosi 125 milijuna eura, pri čemu podsjeća da je EU najveći izvoznik i donator cjepiva u svijetu. Predviđena su i dodatna sredstva za humanitarnu pomoć, poglavito za upravljanje granicom između Bjelorusije i Poljske te Bjelorusije i Litve zbog proglašenog izvanrednog stanja u tim zenljama članicama EU.

Kao najveći amandman Ressler ističe povećanje od 200 milijuna eura za prevenciju humanitarne krize u svijetu i zaštitu EU granice zbog povećanog migracijskog pritiska. Hrvatska će, kaže, imati koristi praktički iz svih ovih programa, pri čemu naglašava rekordan paket oporavka od 25 milijardi eura za Hrvatsku, koji mogu koristiti praktično svi, od studenata, poljoprivrednika, poduzetnika i policije do gradova i županije.

– Ključno je imati na umu da je jedna trećina proračuna usmjerena na koheziju, u svrhu smanjenja gospodarskih i društvenih razlika među članicama EU – rekao je Ressler, koji vjeruje da će se time postići da hrvatski standard bude što sličniji standardu najrazvijenijih zemalja Europske unije.

U čitavoj priči oko europskog proračuna, zastupnik hvali slovensko predsjedanje EU koje je, kaže, imalo težak zadatak uvjeriti u potrebu povećanja proračunskih izdvajanja grupu zemalja članica koje se protive bilo kakvom povećanju EU proračuna. Pojačana kontrola Zamoljen da komentira nedavna uhićenja i istrage USKOK-a u Hrvatskoj upravo u segmentu trošenja EU fondova, Ressler je uzvratio kako je kontrola tog novca iznimno važna. Zbog toga je, ističe, predviđeno i povećanje izdvajanja za ured europskog javnog tužitelja za 3,8 milijuna eura.

– Jasno je da je bitno kako se troše EU fondovi. Bitno je da to trošenje bude zakonito, ali i što više smisleno i odgovorno i toga moraju biti svjesni svi koji donose odluke na nacionalnoj razini – poručio je Ressler.

Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.