Europska komisija pokrenula je 8. studenog 2023. Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem da transformira ekonomski krajolik regije i ubrza njen put prema članstvu u EU. Želja je u roku od 10 godina udvostručiti ekonomije Zapadnog Balkana, koje trenutačno ostvaruju samo 35 posto ekonomske snage prosjeka EU-a. A srž plana na kojem radi i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula novi je financijski instrument nazvan Reformski i Fond rasta za Zapadni Balkan, s budžetom od šest milijardi eura za period 2024.-2027. godine.

Glavni destabilizatori

Fond kombinira dvije milijarde eura bespovratnih sredstava i četiri milijarde eura povoljnih zajmova. Cilj je stimulirati regiju na provođenje reformi i pripremu za EU članstvo, donoseći neposredne ekonomske beneficije njenim građanima, a trenutačna politička i ekonomska situacija na Zapadnom Balkanu svakako je daleko od idealne. “Kad pogledamo širi kontekst, EU je dugogodišnjim izostankom interesa za proširenje, uz protivljenje nekih članica, dozvolila primjerice da Rusija i Kina, kao strateški rivali EU, putem prije svega Srbije, a zatim i Republike Srpske u BiH, u značajnoj mjeri prošire svoj utjecaj u tim zemljama i koriste ih kao svoje (proxy) igrače kako bi destabilizirale regiju. To je posebno jasno iz primjera Srbije, koja pod Vučićevim režimom godinama pokušava ekvilibrirati između antieuropskog narativa i primanja izravnih ulaganja iz EU i pretpristupne pomoći”, kazao je Picula.

Picula smatra da je Hrvatskoj u interesu da na svojim granicama ima druge članice EU, ali to ne znači da EU kandidatkinjama treba omogućiti članstvo ako ne ispunjavaju kriterije poput vladavine prava, zaštite ljudskih prava, slobode medija i nezavisnosti sudske vlasti. “Utjecajni dijelovi EU aparata dugo nisu, osim verbalno, prioritizirali podršku upravo tim reformama, što je i dovelo do jačanja autoritarnih tendencija u regiji”, prokomentirao je Picula.

Hrvatski zastupnik vjeruje u potencijal Zapadnog Balkana da uvjerljivom demokratskom transformacijom i integracijom u EU razriješi svoje kronične interne i bilateralne probleme, no naglašava i da se svaka lokalna kriza može razviti u regionalni sukob s globalnim implikacijama.

“Dijalog Beograda i Prištine je nužan, alternativa je sukob. Činjenice govore da je Kosovo od strane najvećeg broja zemalja međunarodno priznata samostalna država. Vučić godinama uspješno interno manipulira mitskim značajem Kosova za Srbiju i eksterno uvjeravajući međunarodnu zajednicu da je on ključ dogovora s Prištinom. On i dalje instrumentalizira preostale Srbe na Kosovu, ali je fokus vremenom usmjerio na Crnu Goru koju pokušava destabilizirati koristeći svoje pročetničke igrače (proxyje). Vjerujem da će kosovske vlasti nastaviti s mjerama uspostavljanja ustavno-pravnog poretka na cijelom području Kosova, ali i dalje u partnerstvu s međunarodnim institucijama. Drugačiji pristup bio bi samo na štetu Prištine”, rekao je Picula.

Opasnost u liku Trumpa

Osim Srbije, bolna točka Zapadnog Balkana svakako je i Republika Srpska. Milorada Dodika Picula naziva glavnim ‘troublemakerom’ bh. političke scene, no uz njega upozorava i na problem takozvanih veto skupina kojima odgovara isključivo komplicirani Daytonski poredak u kojem već desetljećima ostvaruju svoje materijalne interese.

Na Zapadni Balkan ne utječu samo europske, već i američke političke struje. Picula tvrdi kako su signali koje šalje bivši američki predsjednik Donald Trump indikator njegove agende koja je dubinski antidemokratska i destruktivna, te upozorava:

“Zapadni Balkan može biti kolateralna žrtva Trumpove spremnosti na novu podjelu interesnih sfera autoritarnih režima koji streme tome da današnji oslabljeni multilateralni sustav vrate u predmoderno stanje imperija koji se natječu za prestiž preko leđa manjih nacija i država. Pravo je pitanje kako će na to reagirati EU, do koje smo mjere spremni staviti po strani neke vlastite interese kako bismo očuvali i razvijali Uniju u današnjim turbulentnim vremenima”.