Njemačka vladajuća koalicija kojoj su analitičari već u startu predviđali nestabilnu sudbinu našla se pred prvim velikim ispitom svoga jedinstva. A uzrok leži u plinovodu Sjeverni tok 2, kontroverznom od prvog dana. Kako navodi Financial Times, plinovod između Rusije i Njemačke položen dnom Baltičkog mora već je prouzročio nesuglasice između Berlina i Washingtona, ali i Berlina i Bruxellesa.

Ne slabe tenzije

Kako tenzije između Ukrajine i Rusije ne slabe, Sjeverni tok 2 sada je postao uzrok neslaganja i unutar njemačke koalicijske vlade. Upućeni izvori tvrde da su koalicijski partneri oštro podijeljeni oko plinovoda za kojeg njegovi kritičari tvrde da će snažno povećati ionako veliku značajnu ovisnost Europe o ruskom plinu. Zeleni se naravno snažno protive plinovodu dok u redovima socijaldemokrata uživa podršku. Ministrica vanjskih poslova Annalena Bärbock, iz redova Zelenih, ovoga tjedna krenula je na svoju prvu mini turneju kao šefica njemačke diplomacije. Jučer se u Kijevu sastala sa ukrajinskim vodstvom, a danas se u Moskvi sastaje s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

No, Bärbock je prije puta jasno poručila kako plinovod – koji je sagrađen, ali čeka sve potrebne “papire” prije puštanja u rad – ne može proraditi ako Rusija bude imala agresivne namjere prema Ukrajini. Socijaldemokratska stranka s tradicionalno boljim odnosima s Moskvom ima mnogo ambivalentniji odnos prema Sjevernom toku 2. Smatra ga ključnim za dostavu ruskog plina njemačkoj industriji, a kancelar i čelnik SPD-a Olaf Scholz ne želi javno govoriti o mogućim sankcijama usmjerenima protiv plinovoda.

Prema mišljenju Stefana Meistera, stručnjaka za istočnu Europu u Njemačkom vijeću za vanjske poslove (DGAP), podjele u vladi “slabe Njemačku i Europsku uniju”. “Vidljivo je da njemačka vlada nema konsolidiranu poziciju o Sjevernom toku 2 te i dalje traži svoju politiku prema Rusiji”, dodaje Meister. Različita mišljenja prošloga su tjedna dodatno naglasila još dva dužnosnika iz redova SPD-a. Ministrica obrane Christine Lambrecht rekla je kako “plinovod ne bi trebalo uvući u sukob”. Glavni tajnik stranke Kevin Kühnert dodao je kako “međunarodni sporovi uvijek pokopaju projekte koji smetaju nekim ljudima”, očito ciljajući na Zelene.

Političko oružje

Podsjetimo, dogovor Njemačke i SAD-a lanjskoga srpnja uključivao je obvezu Berlina na uvođenje energetskih sankcija Rusiji ako ona “iskoristi plin kao političko oružje ili počini daljnje agresivne poteze prema Ukrajini”. Doduše, dio energetskih stručnjaka smatra da se to već događa. Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju, izjavio je prije 10-ak dana kako Rusija guši isporuke plina prema Europi u trenutku povećanih geopolitičkih tenzija. Birol tvrdi kako Rusija drži najmanje trećinu plina kojeg može poslati prema Europi. Rusija je pak više puta demantirala manipulacije izvoznim količinama plina.

Sve se to događa u trenutku kada je Kijev prošloga petka objavio da veliki kibernetički napad na web stranice ukrajinske vlade pozadinu ima u Moskvi. Istovremeno, 100.000 ruskih vojnika blizu granice te dvije države održava višednevne vojne vježbe. Rusko-ukrajinsko klupko prvi je veliki izazov za kancelara Scholza, poznatog po pragmatizmu u politici. U svojim dosadašnjim izjavama u vezi rusko-ukrajinskih odnosa bio je iznimno oprezan, naglašavajući potrebu mirnog rješenja sporova te poštivanje principa nepromjenjivosti granica u Europi.

Međutim, ne slažu se svi socijaldemokrati s takvim pristupom. Michael Roth, nekadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova, a sada na čelu utjecajnog odbora za vanjske poslove Bundestaga, izjavio je prošloga tjedna da Njemačka treba poslati jasan signal Moskvi kako neće biti odobrenja početka rada Sjevernog toka 2 u slučaju agresije protiv Ukrajine.